Nova analiza SeeNexta istražuje ima li digitalizacija potencijal za uvod u budućnost konkurentnijeg poljoprivrednog sektora u regiji. Analiza se temelji na opsežnim podacima uključujući pregled politika digitalizacije, namjenskih ulaganja i sken trenutnog stanja poljoprivrednog sektora u Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Srbiji.

Tek na početku

Pred digitalnom transformacijom je dug put u većini zemalja u fokusu studije. Prema Indeksu digitalne ekonomije i društva EU-a (DESI), sve četiri zemlje još uvijek su ispod prosjeka Unije u ukupnoj digitalizaciji. Problemi povezivanja u ruralnim područjima uobičajena su prepreka usvajanju naprednih poljoprivrednih alata, zbog čega su nadogradnje infrastrukture i obuka ključni za održavanje produktivnosti, priopćeno je Poslovnom dnevniku.

Dok je poljoprivreda apsorbirala samo 4,3 posto radne snage EU-a 2022., sektor je ostao glavni poslodavac u jugoistočnoj Europi s 15,2 posto zaposlenosti u Bugarskoj, 14,3 posto u Srbiji i 20,8 posto u Rumunjskoj. Međutim, zaposlenost u poljoprivredi je u stalnom padu, čemu doprinosi starenje radne snage budući da udio upravitelja poljoprivrednih gospodarstava starijih od 65 godina prelazi 30 posto u većini tih zemalja. U Rumunjskoj je gotovo 40 posto poljoprivrednih menadžera u dobi od 65 ili više godina, što naglašava potrebu za generacijskom obnovom. Produktivnost rada, mjerena kao BDV po godišnjoj radnoj jedinici (AWU), također zaostaje za većinom europskih zemalja. Povećanje produktivnosti po AWU-u zahtijeva hitnu akciju, uključujući ulaganja u digitalne tehnologije i razvoj vještina. Ključni prioriteti politike uključuju povećanje konkurentnosti, ubrzanje usvajanja pametne poljoprivrede i precizne poljoprivrede te poboljšanje digitalnih vještina među radnom snagom. Svi ovi napori osmišljeni su za povećanje produktivnosti i održivosti.

Dok je digitalna transformacija zajednički cilj cijele regije, ambicije se jako razlikuju. Zajednička poljoprivredna politika EU-a prati ambicije digitalizacije u poljoprivredi putem pokazatelja “Digitalizacija poljoprivrede”, mjereći udio poljoprivrednih gospodarstava koja su podržana za usvajanje digitalnih tehnologija.

Bugarska najambicioznija

Od zemalja koje su obuhvaćene pregledom, Bugarska vodi s ambicioznim ciljem od 12,8 posto do 2029. Hrvatska planira skroman rast, dosežući 0,82 posto do 2029., dok je Rumunjska najniža u EU-u, ciljajući samo 0,03 posto . Ovaj minimalni cilj uvelike je posljedica visoko rascjepkane strukture rumunjskog gospodarstva, sa značajnim udjelom malih gospodarstava ispod jednog hektara.