Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da je inflacija u Srbiji u granicama cilja i da se procjenjuje da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine biti 3,8 posto.

“Međugodišnja inflacija u listopadu iznosila je 4,5 posto i nešto je viša od očekivane, prvenstveno zbog posljedica suše na poljoprivrednu proizvodnju”, rekla je Tabaković, piše Beta.

Usporavanje cijena

Dodala je da je nova projekcija NBS-a da će se međugodišnja inflacija nastaviti postupno usporavati te da će se krajem iduće godine približiti središnjoj ciljanoj vrijednosti od tri posto, uz odstupanje od plus-minus 1,5 posto.

Tome će, istaknula je, najviše pridonijeti restriktivni monetarni uvjeti, sidrenje inflatornih očekivanja, niža uvozna inflacija i pad cijena nafte na svjetskom tržištu.

Prema riječima Tabaković, rast BDP-a ove bi godine bio veći od 3,8 posto da nije bilo negativnih učinaka suše na poljoprivredu i proizvodnju električne energije.

“Privreda Srbije pokazala je znatnu otpornost na negativne događaje iz međunarodnog okruženja. O tome svjedoče dinamičan gospodarski rast koji će, kumulativno, do kraja ove godine premašiti pretpandemijsku razinu za više od 18 posto, utvrđena silazna putanja inflacije i njezino očekivano kretanje u okvirima cilja u sljedeće dvije godine. Održivim javnim financijama i ojačanom vanjskom pozicijom zemlje, devizne rezerve zemlje su na rekordnoj razini”, rekla je.

Podsjetila je da je Srbija dobila investicijski kreditni rejting od Standard & Poor’s, jedne od tri najuglednije svjetske rejting agencije, kao i da je uspješno završena četvrta revizija aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom i dogovor o novom savjetodavnom aranžmanu koji ne podrazumijeva povlačenje financijskih sredstava. Srbija je prvi put u povijesti dobila investicijski rejting, a najznačajniji očekivani pozitivni učinci u tom smislu su povoljniji uvjeti financiranja za državu i privatni sektor te dodatna prepoznatljivost Srbije na svjetskoj investicijskoj karti. Time je ispunjen jedan od najvažnijih strateških ciljeva NBS-a i Vlade za ovu godinu”, rekla je Tabaković.

Dodala je da NBS očekuje da će realne plaće rasti u skladu s rastom produktivnosti, što bi trebalo pridonijeti smanjenju bazne inflacije i njezinom približavanju ukupnoj inflaciji.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

“U odnosu na prethodnu projekciju, negativni učinci suše na ponudu i cijene voća i povrća su veći, a rast domaće potražnje je nešto brži. No, po našem mišljenju, to bi se u najvećoj mjeri trebao kompenzirati nižom svjetskom cijenom nafte, ako se bude kretala u skladu s terminskim ugovorima, a dijelom nižom uvoznom inflacijom u uvjetima sporijeg oporavka eurozone, “, rekla je Tabaković.

Govoreći o gospodarskom rastu, istaknula je da je, kao rezultat velikog redovnog petogodišnjeg pregleda, rast bruto domaćeg proizvoda za 2023. korigiran naviše, također na 3,8 posto.

Dodatno ubrzanje gospodarske aktivnosti očekuje se, kao i do sada, u sljedeće dvije godine u rasponu od 4-5 posto, uz središnju vrijednost projekcije od 4,5 posto. U odnosu na kolovoz, struktura rasta za ovu godinu je neznatno promijenjena u korist većeg rasta domaće potražnje.

“Najveći pozitivan doprinos u ovoj i narednim godinama očekujemo od osobne potrošnje, kao rezultat rasta zaposlenosti i plaća te očuvanog povjerenja potrošača i životnog standarda naših građana”, rekla je Tabaković.

Rast investicija

Investicije bi u sljedeće dvije godine trebale, kako je navela, premašiti razinu od 25 posto BDP-a, a dodatnom investicijskom potencijalu pridonijet će visoka profitabilnost gospodarstva iz prethodnih godina i priljevi temeljeni na izravnim stranim ulaganjima.

“Priljev izravnih stranih ulaganja u Srbiju za devet mjeseci ove godine iznosio je 3,6 milijardi eura, a s preliminarnim podacima za listopad dosenuo je 3,9 milijardi eura”, rekla je Tabaković.

Zbog toga su, kako je dodala, devizne rezerve zemlje, od 28,3 milijarde eura na kraju listopada, značajno iznad svih kriterija za ocjenu njihove adekvatnosti i predstavljaju važan stup obrane od vanjskih rizika.