Srbija je između 2012. i 2022. imala šest godina s republičkim – parlamentarnim i/ili predsjedničkim – i lokalnim izborima i pet godina bez izbora. Podaci pokazuju da je prosječna stopa gospodarskog rasta u godinama bez izbora bila skoro šest puta veća nego u onima kada je bilo izbora – 4,21% prema 0,75% BDP-a. Istaknuo je to u razgovoru za portal Biznis.rs Dušan Vasiljević, direktor za konkurentnost i investicije u NALED-u.

Na pitanje koliko bi eventualno raspisivanje izbora na jesen pokvarilo planove gospodarstva, kao i procjene o gospodarskom rastu za tekuću godinu, Vasiljević kaže da ne očekuje da bi potencijalni izbori imali veći utjecaj na planove privrednih subjekata, jer se oni općenito ne prave na temelju izbornih ciklusa, koji su u Srbiji ionako relativno nepredvljidivi.

Politička stabilnost nužna

“Lako predvidljivi učinci raspisivanja izbora su suspenzija donošenja zakona na oko šest meseci, pad intenziteta aktivnosti državne uprave u obavljanju svakodnevnih poslova i kratkotrajno povećanje javnih rashoda da bi se pridobili različiti segmenti biračkog tijela, što za učinak može imati i blagi stimulans gospodarskoj aktivnosti na kraći rok, i potencijalno izazov na duži rok, kad bude trebalo nadoknaditi sredstva koja su kao podrška kampanji usmjerena na neproduktivne namjene. Ukupno očekujem da eventualno raspisivanje izbora neće imati većeg utjecaja na privredne performanse, te da će u mjeri u kojoj taj utjecaj bude postojao, on biti blago negativan”, ocenjuje Vasiljević koji tvrdi da su, prema neposrednim svjedočenjima predstavnika multinacionalnih kompanija koje posluju u Srbiji, politička stabilnost i predvidljivost među najznačajnijim pozitivnim karakteristikama poslovnog okruženja.

“Takva su mi svjedočenja, kada sam ih prvi put čuo prije više godina, bila zbunjujuća, jer sam očekivao da ulagači od države očekuju puno više od stabilnosti i predvidljivog poslovnog okruženja. U međuvremenu sam toliko puta čuo to isto, naročito u kontekstu problema u poslovanju u nekim ekonomijama u okruženju u kojima te stabilnosti i predvidljivosti nema. Kod gospodarstvenika ne vidim očekivanje da izbori, ako do njih dođe, donesu razrješenje ključnih neizvjesnosti koje boje poslovno okruženje niti da dovedu u pitanje osnovne pravce ekonomske politike”, zaključuje Dušan Vasiljević koji smatra da privrednici ne žive u iščekivanju hoće li doći do izbora.

Jesenski izbori – loše rješenje

Ipak, pogled na navedenu dinamiku gospodarskog rasta Srbije u kontekstu održavanja izbora sugerira drugačiju sliku, piše biznis.rs. Profesor Ljubomir Madžar ocjenio je da razlika između rasta BDP-a u godinama kada su održavani izbori i onima kada se u Srbiji nije išlo na birališta pokazuje da izbori ipak predstavljaju udar na gospodarstvo i remete normalne privredne tokove. U razgovoru za Biznis.rs Madžar je istaknuo da eventualno raspisivanje izbora na jesen ne bi bilo dobro za srpsko gospodarstvo.

“Što se tiče poslovnog okruženja do kraja godine, ne očekujem nikakve promjene. Bit će otprilike kao i do sada, a to znači da vladavina prava još nije na onoj razini koja bi bila dobra za gospodarski napredak, da je puno vanjskih udara i raznih političkih manevara i ekshibicija koji također deluju kao poremećaji na poslovanje”, ističe profesor Madžar.