Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci ove godine robna razmjena Srbije sa zemljama Europske unije iznosila je gotovo 60 posto, pokazala je analiza Demostata.

To znači da se svaki poremećaj na europskim tržištima neminovno odražava i na naše gospodarstvo, smanjujući izvoz srpskih poduzeća u vremenima kad europska gospodarstva stagniraju ili propadaju, a povećavajući ga kad i njima ide dobro.

Upozorenja iz EU
Zato rast kamatnih stopa u eurozoni i inflacija koja je zahvatila cijeli kontinent, a sve popraćena relativno anemičnim rastom Kine, jednog od najvećih izvoznih tržišta europskih kompanija, izaziva sumnju nositelja ekonomske politike u Srbiji.

U listopadu je srpsko gospodarstvo, unatoč složenim okolnostima, uspjelo povećati izvoz robe za 7,2 posto, gledano u dinarima, ali je to još uvijek manje od inflacije u Srbiji. Istodobno je uvoz smanjen za 4,3 posto.

Najveće izvozno tržište srbijanske robe je Njemačka, u koju smo u prvih deset mjeseci poslali 3,6 milijardi eura robe, a slijede Bosna i Hercegovina s 1,67 milijardi, Italija s 1,5 milijardi, Mađarska s 1,4 i Rumunjska s 1,27 milijardi eura..

S druge strane, u uvozu dominira Njemačka koja je u Srbiju prodala robe u vrijednosti četiri milijarde eura, Kina 3,7, Italija 2,2, Turska 1,4 i Rusija 1,39 milijardi eura. Srbija najveći suficit u međusobnoj robnoj razmjeni ostvaruje s Crnom Gorom, u koju prvenstveno izvozi struju i lijekove, a iz koje uvozi struju i suhomesnate proizvode.

Srbija također ima suficit s nekim od zemalja EU, što znači da u njih više izvozi nego iz njih, pa je tako plus u robnoj razmjeni zabilježen s Rumunjskom, Slovačkom, Hrvatskom, Švedskom, Češkom, Bugarskom i Mađarskom, ali i sa zemljama poput Velike Britanije, Moldavije i Sjeverne Makedonije.

Deficit u robnoj razmjeni prvenstveno je prisutan u razmjeni s Kinom, najviše zbog uvoza telefona i prijenosnih računala, ali i s Turskom, Italijom, Irakom, Rusijom, Njemačkom, Belgijom, Norveškom, Austrijom, Nizozemskom, Slovenijom, Grčkom itd.. Podaci RZS-a za prvih devet mjeseci ove godine (bez listopada) pokazuju da 20 najvećih vanjskotrgovinskih partnera čini čak 79,4 posto ukupne devizne razmjene Srbije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Od toga je Srbija u devet europskih zemalja izvozila više nego što je iz njih uvozila, a ukupan suficit iznosio je 2,8 milijardi eura, a samo s Crnom Gorom suficit je bio 825,2 milijuna eura.

Srbija je s 11 zemalja imala deficit od ukupno 5,8 milijardi eura, od čega samo na Kinu otpada gotovo polovica ukupnog deficita – 2,5 milijardi eura, a na Tursku, iz koje najviše uvozimo metale i elektroopremu, još 866 milijuna eura.

Oporavak energetike
Na promjene u omjeru izvoza i uvoza ove godine uvelike je utjecao oporavak EPS-a od havarije koja se dogodila tijekom zime 2021./2022., kao i normalizacija cijena električne energije na svjetskim tržištima, zbog čega je izvoz električne energije u prvih devet mjeseci ove godine porastao je za čak 89,3 posto, dok je uvoz pao za 51 posto.

Poljoprivreda je djelovala u drugom smjeru, jer je zabilježen pad izvoza poljoprivrednih proizvoda za 33,1 posto, a rast uvoza za 12,9 posto.