Od poljoprivrednika Norveške, Švedske, Finske, ali prije svega Danske, srpski bi poljoprivrednici trebali preuzeti model u kome su poljoprivrednici vlasnici prerađivačkih kapaciteta, pa i trgovačkih lanaca. Srbija zarađuje 1200 eura po hektaru poljoprivrednog zemljišta, a mogla bi zarađivati deset puta više, baš kao Danska, od koje su srpske kompanije već usvojile tehnologiju za proizvodnju svinjskog mesa, rečeno je na konferenciji “Nordijsko zeleno rješenje za Srbiju”.

Predstavljanje projekta

Na konferenciji je predstavljen projekt “Nordijsko-srpsko partnerstvo za održivu poljoprivredu”. Planirano je da se kroz suradnju srpskih i stručnjaka sa sjevera kontinenta pronađe rješenja kako bi srpska proizvodnja hrane bila efikasnija, a zagađenje smanjeno. Član srpskog tima eksperata koji će raditi sa nordijskim kolegama je i profesor Vitomir Vidović. Bez obzira na sve poteškoće u poljoprivredi Srbije srpski eksperti namjeravaju do Nove godine Vladi predstaviti novu strategiju razvoja poljoprivrede i nadaju se da bi njena primjena unaprijedila ovu gospodarsku granu. Srpska malina, borovnica, ajvar, med – sve su to delikatese koje valja izvesti na bogata tržišta. Sa rekordnom zaradom od nafte i plina norveško tržište to svakako jeste, zato i može birati. “Sigurno da ima mjesta za srpsku hranu na norveškom tržištu, gdje je već poznata kvaliteta srpskog meda. Ti proizvođači bi mogli otvoriti vrata i za druge proizvode. Ali nordijski potrošači su veoma savjesni, proizvodi koje kupuju moraju biti proizvedeni na ekološki način”, izjavio je ambasador Kraljevine Norveške u Srbiji Jorn Eugen Gelstad. Zato se “Nordijsko zeleno rješenje” temelji na uvođenju zelenih tehnologija u proizvodnju hrane, energije i u razvrstavanje otpada. Nordijci kažu da je projekt dvosmjerna ulica u kojoj i oni od Srbije mogu nešto da nauče. “Najviše pažnje posvećujemo donošenju pametnih odluka u poljoprivredi korištenjem pametnih tehnologija kao što su dronovi, sateliti, roboti, unutar polja kako bi došli do nekih novih saznanja i na osnovu tih saznanja predložili farmerima kako da donose pametne odluke vezane za varijabilnu prihranu, prskanje, zaštitu kultura”, objašnjava Marko Panić sa Instituta Biosense.

Više nego samodostatni

U stočarskoj proizvodnji su i više nego samodostatni, ali u biljnoj – imamo što ponuditi.

“Farmeri bi se morali organizirati u veliko udruženje, da budu pravno lice, a tek tako mogu imati šansu i sigurno izvoziti razne voćarske kulture kao što su borovnica, malina, trešnja, višnja, marelica, šljiva, i naravno neka alkoholna pića”, ističe profesor novosadskog Poljoprivrednog fakulteta Vitomir Vitorović.

Nordijske zemlje prepoznale su Srbiju kao mjesto gdje se proizvodi biološki i nutritivno vrijedna hrana. O tome svjedoči struktura izvoza. Najviše iz Srbije uvoze smrznuto voće i povrće, mada stručnjaci kažu da bi moglo daleko više od sadašnjih količina. Ono čime su zadovoljni je med. Za prvih osam mjeseci ove godine izvezeno je oko 300 tona meda u vrijednosti od dva milijun eura.