Nigdje se ne živi tako intenzivno i prisno, filmski uvjerljivo kao u Beogradu za vrijeme FEST-a, smatraju Beograđani koji svoj filmski festival smatraju mjestom koje im je otvorilo prozor u svijet.

Međunarodni filmski festival FEST bio je prvi festival na istoku Europe koji je mogao parirati festivalima u Cannesu, Veneciji i Berlinu, a upravo je završio svoje 52. izdanje, tvrde.

Važnost FEST-a
“Divno je što Beograd ima FEST, divno je što ima te mlade ljude koji prepoznaju privilegiju da se na jednom mjestu možete za 10 dana prošetati kroz sve ono što je obilježilo filmsku sezonu za nama i što dolazi iz svih krajeva svijeta”, zaključio je umjetnički direktor festivala Jugoslav Pantelić.

“Festival je bitan iz puno razloga, ima veliku tradiciju, mnogi su odrastali uz njega. On je presjek svjetske kinematografije, a ove godine imali smo 108 filmova te nije samo fraza da za svakoga ima ponešto. Mogli su se vidjeti filmovi najnovije svjetske produkcije, oni nominirani za Oskare, nominirani za nagrade filmskih festivala, animirani filmovi,” rekla je Jelena Vasić, PR festivala.

Filmska je industrija u Srbiji doživjela pravi uzlet zadnjih godina. Utrostručila je svoju vrijednost u posljednjih pet godina, a dolazak sve većeg broja stranih produkcija u Srbiju, zahvaljujući između ostalog i državnim poticajima, donijeli su koristi i državi i privredi. Ministarstvo kulture i informiranja krajem je prošle godine tako raspisalo stalno otvoreni javni poziv za dodjelu poticaja investitorima koji u Srbiji proizvode audiovizualna djela.

Program poticaja predviđa da se ona ostvaruju u iznosu 25 posto od prihvatljivih troškova koje je investitor ostvario u Srbiji za igrani film, TV film, TV seriju, animirani film, audio i vizualnu postprodukciju i 20 posto za reklame. Za projekte čiji proračun u Srbiji prelazi pet milijuna eura namijenjene su poticajne mjere u visini 30 posto. Isti uvjeti i važe i za strane i za domaće investiture.

Srbija je tako u kratko vrijeme postala nezaobilazna stanica u istočnoj Europi kada je produkcija filma i reklama u pitanju. Kada se tome doda da je filmska industrija danas jedan od nosećih stupova kreativne industrije u Srbiji i regiji s više od 30 milijuna eura prihoda godišnje – samo od stranih projekata koji se snimaju – jasno je koliki je njen ekonomski utjecaj.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

“U sektoru servisne filmske industrije koja je u fokusu Srpske filmske asocijacije postigli smo da se njen obujam povećao šest puta od 2009. Napravljena je prva online baza lokacija i uspostavljena odlična suradnja s javnim sektorom da se koriste lokacije, objekti i različiti resursi od vojske i policije do zaštićenih prirodnih područja ili mjesta od izuzetnog kulturnog značaja. Kroz servisne produkcije uvećali smo tehničku bazu i broj ljudi u industriji.

Ona je sada dostupna i na njoj rade nove generacije mladih autora koje snimaju visokokvalitetne domaće sadržaje”, rekla je Milica Božanić, izvršna direktorica Srpske filmske asocijacije.

Mnoštvo projekata
Država je shvatila značaj filmske industrije, pa danas pomaže film 18 puta više nego prije deset godina. Od 2015. kroz program podrške i poticaja prošlo je više od 150 projekata. U proračun se direktno slilo 67 milijuna eura. Beograd je s više od 2000 dana snimanja postao značajna destinacija na mapi filmskih lokacija.

Kroz razne usluge samo u proračun srpske prijestolnice stiže gotovo 20 milijuna eura, što potvrđuje da je proizvodnja filmova danas ozbiljan posao. “Za Srbiju nikada nije bilo bolje biti u industriji koja zapošljava oko pet tisuća ljudi i koja je utrostručila svoju vrijednost u posljednjih pet godina”, rekla je Božanić.