Konačni podaci za vanjsku trgovinu prošle godine potvrđuju da se izvoz Srbije oporavlja, posebno u području eksploatacije ruda i proizvodnje automobila, kao i električne energije.

Deficit u vanjskoj trgovini iznosi 9,9 milijardi dolara, što je povećanje od 7,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izraženo u eurima, deficit iznosi 8,8 milijardi eura, što je povećanje od 2,9 posto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Izvoz robe

Ukupna vanjska trgovina Srbije robom u 2025. godini iznosi 84,6 milijardi dolara, što je povećanje od 12,3 posto. Izraženo u eurima, rast iznosi 75 milijardi eura, odnosno 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Izvezeno je robe u vrijednosti od 37,3 milijarde dolara, što je povećanje od 13,0 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a uvezeno je robe u vrijednosti od 47,3 milijarde dolara, što je 11,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Izvoz robe, izražen u eurima, imao je vrijednost od 33.073,3 milijuna eura, što je povećanje od 8,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Uvoz robe imao je vrijednost od 41.862,6 milijuna eura, što je 7,2 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

I uvoz i izvoz električne energije porasli su prošle godine. Od pretežno izvozne grane kada je riječ o električnoj energiji, Srbija se našla u poziciji u kojoj uvoz energije sada već iznosi dva posto ukupnog uvoza, što je skok s 1,7 posto u 2024. Udio električne energije u ukupnom izvozu porastao je s 2,2 posto na 2,5 posto u 2025. No, tempo rasta izvoza bio je slabiji od uvoza pa je skok uvoza električne energije iznosio 30,3 posto, dok je izvoz porastao za 19,6 posto, što znači da sada uvoz raste brže.

Dok je Srbija 2023. najviše električne energije uvozila iz Bosne i Hercegovine i Rumunjske, u sljedećoj godini, osim Bosne i Hercegovine (168 milijuna eura), koja je ponovno bila prva zemlja iz koje uvozimo električnu energiju, Hrvatska se našla na drugom mjestu sa 106,9 milijuna eura. Prošle godine Bosna i Hercegovina je ponovno bila prva u srpskom uvozu električne energije s 206,7 milijuna eura, a slijede Hrvatska sa 144,9 milijuna eura i Rumunjska sa 134 milijuna eura. Prošle godine najviše električne energije izvezli su u Rumunjsku, 315,5 milijuna eura, i Sjevernu Makedoniju, 124,7 milijuna eura.

Promatrano regionalno, regija Vojvodina (32,2 posto) imala je najveći udio u izvozu Srbije, zatim regija Šumadije i Zapadne Srbije (22,5 posto), Beogradska regija (22,1 posto), regija Južne i Istočne Srbije (21,9 posto), a oko 1,4 posto izvoza bilo je neklasificirano po teritoriju.

Najveći udio u uvozu Srbije imala je beogradska regija (45,4 posto), zatim Vojvodina (29,4 posto), regija Šumadije i Zapadne Srbije (14,5 posto), regija Južne i Istočne Srbije (8,8 posto), a oko 1,9 posto uvoza nije bilo klasificirano po teritoriju. Za regiju Kosovo i Metohija nema dostupnih podataka. Izvoz i uvoz po regijama dan je prema sjedištu vlasnika robe u trenutku prihvaćanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe, prema carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe. Tu činjenicu treba uzeti u obzir pri tumačenju podataka po regijama. Primjerice, uvoz nafte i plina najviše je uključen u Regiju Vojvodine i Beogradsku regiju, a to su energenti za cijelo područje Srbije.

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje

Konferencija

Predstavljen sustav NSCP: Hrvatska osigurala tehničku spremnost za digitalnu razmjenu podataka u prijevozu tereta

Prema namjeni proizvoda

U strukturi izvoza prema namjeni proizvoda (načelo pretežitosti), najzastupljeniji su proizvodi za reprodukciju, 61,2 posto, zatim roba široke potrošnje, 27,1 posto, i oprema, 11,7 posto. U strukturi uvoza prema namjeni proizvoda, najzastupljeniji su proizvodi za reprodukciju, 53,8 posto, zatim roba široke potrošnje, 21,2 posto, i oprema, 12,3 posto.

Neklasificirana roba prema namjeni iznosi 12,6 posto. Vanjska trgovina robom bila je najveća sa zemljama s kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Europske unije čine 58,3 posto ukupne razmjene.