Planira se gradnja interkonekcija s Rumunjskom, Sj. Makedonijom, BiH i Hrvatskom
Potpredsjednica vlade i ministrica rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da će Srbija iduće godine moći dobiti najmanje 30-40 posto plina od drugih snabdjevača, a ne isključivo iz Ruske Federacije izvijestila je politika.rs.
Ministrica je naglasila kako država radi sve da plina bude dovoljno ove zime, a da kroz povezivanje s drugim zemljama Srbija dobije mogućnost da plin kupuje i od drugih dobavljača.
Potpredsjednica vlade i ministrica rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da će Srbija iduće godine moći dobiti najmanje 30-40 posto plina od drugih snabdjevača, a ne isključivo iz Ruske Federacije izvijestila je politika.rs.
Ministrica je naglasila kako država radi sve da plina bude dovoljno ove zime, a da kroz povezivanje s drugim zemljama Srbija dobije mogućnost da plin kupuje i od drugih dobavljača.
Plinovod Niš-Dimitrovgrad
“Nismo iskoristili priliku da neke stvari uradimo ranijih godina, ali vjerujem da ćemo sada ubrzano raditi kako više ne bismo ovisili samo od jednog snabdjevača plinom. Iduće godine u rujnu Srbija završava plinovod Niš-Dimitrovgrad i kroz taj plinovod moći će pristizati u Srbiju i plin od drugih opskrbljivača, prije svega iz Azerbejdžana i iz LNG terminala u Grčkoj”, izjavila je ministrica.
Već se razgovara s Ministarstvom energetike Azerbejdžana o zakupu kapaciteta za 2023.
“Do tada, imamo ugovor i s Ruskom Federacijom, mogućnost za skladištenje plina i u Mađarskoj, kao i zalihe u skladištu u Banatskom Dvoru i radimo na tome da osiguramo da plina bude dovoljno”, rekla je ministrica rudarstva i energetike.
Povezivanje sa susjedima
Istaknula je kako je za sigurnu opskrbu plinom posebno važno povezivanje sa susjedima i da Srbija planira graditi plinske interkonekcije i s Rumunjskom, Sjevernom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom.
Govoreći o tranziciji ka čistijim izvorima energije, naglasila je da je za Srbiju važno da gradi nove energetske kapacitete, prvenstveno reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 i Bistrica, koje su važne zbog balansiranja i sigurnosti u opskrbi električne energije kad se poveća korištenje obnovljivih izvora energije.
“Moramo biti svjesni da je u samo dvije i po godine u našoj regiji gotovo 20.000 ljudi umrlo kao posljedica emisija iz elektrana koje koriste prljave izvore energije. Osamnaest termoelektrana u našoj regiji proizvelo je četiri puta više emisija štetnih plinova nego 220 termoelektrana u zemljama EU. Zbog toga trebamo učiniti sve kako bismo osigurali dovoljno energije iz čistih izvora, a to možemo samo kroz nove investicije”, upozorila je ministrica.
Otpori tom procesu ne postoje ni kod privrede ni kod građana, navela je ministrica rudarstva i energetike te i istaknula da su najveći kočničari dekarbonizacije javna poduzeća, koji ne bi ništa mijenjala, iako bi upravo njima zelena energija mogla donijeti ozbiljne profite.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu