Institut za voćarstvo u Čačku napravio je izračun proizvođačke cijene maline u 2024, koju stručna javnost vidi kao racionalnu, ali s kojom se proizvođači uopće ne slažu.

Matematika Instituta sugerira da za 10 tona prinosa maline po hektaru trošak po kilogramu iznosi 240 dinara, za 12 tona 200, a za 15 tona 160 dinara.

Ipak, proizvođači ukazuju kako to, koliko će jedan hektar dati urod ovisi od brojnih faktora i da u Srbiji na tolikoj površini uglavnom urod bude oko pet ili šest tona maline.

Komentirajući spomenute rezultate, agroekonomski analitičar Žarko Galetin smatra kako je računica Instituta realna i naglašava kako je ovogodišnja prednost to što Srbija u sezonu maline ulazi sa mnogo manje zaliha nego što je bio slučaj prethodne godine.

Sistemski problem
“Izračun je napravljen u rasponu od 12 do 30 tona prinosa po hektaru. Koliko će urod biti najviše ovisi od agrometeoroloških uvjeta, jer su maline osjetljive na vremenske prilike i na agrotehniku koja se primjenjuje. Po mom mišljenju je računica Instituta realna i odražava pravu mjeru između razine ulaganja i očekivanog efekta. Naravno, ovo je sve matematika na temelju prosječne godine što se tiče agrometeoroloških uslova. 

Naši poljoprivredni proizvođači ne mogu očekivati cijenu od 500-600 dinara kao što je bio slučaj 2022. godine kada smo zbog ekstremnih vremenskih uvjeta imali niske prinose i kada je zbog tržišnih okolnosti situacija bila takva da je jednako stanje bilo i u drugim zemljama koje proizvode malinu”, kazao je Galetin za Danasa.

Ipak, govoreći o nezadovoljstvu proizvođača, podsjeća kako postoji sistemski problem u lancu proizvodnje, otkupa i prodaje maline, koji država dugo godina neuspješno pokušava riješiti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“On se javlja na relaciji proizvođači-otkupljivači, odnosno vlasnici hladnjača. Sveprisutan je i stalno se traži od države da posreduje, kako u smislu pregovora, tako i pronalaska tržišta. Ti problemi se možda ad hoc riješe, ali nisu suštinski prevladani, pa umjesto da se stvori partnerski odnos između proizvođača i hladnjačara, stvara se odnos konkurencije i tržišnih protivnika”, upozorava ovaj stručnjak.

Također, smatra kako je zahtjev malinara da malina minimalno bude 350 dinara po kilogramu opravdan, jer, kako kaže, u sezonu se ulazi s malim zalihama, što znači da bi se nova malina mogla brže plasirati na svjetsko tržište.

“Cijene koje iznosi Institut napravljene su na bazi proizvodnje, odnosno troška koji proizvođač ima oko maline. Ali zahtjev malinara da prodaju malinu za oko 3 eura po kilogramu ima svoje uporište. S najmanje tri eura proizvođač bi imao zaradu oko 100 dinara po kilogramu. Ipak, problem je u tome što od hladnjačara pa nadalje svi imaju neku svoju računicu, a primarni proizvođač je na vjetrometini i prinuđen da pristane na ono što nude otkupljivači”, zaključuje Galetin.

Kakva je računica?
S druge strane, Milan Radojičić predstavnik udruženja Vilamet iz Arilja, kaže za Danas kako je računica trebala biti viša za manje rodne predjele, jer kako pojašnjava, u njegovom kraju zemlja pod malinom je uglavnom od četvrte do osme klase, što znači i manji prinos.

“Zato su naša očekivanja da će se računica još malo povećati. Sve ispod 350 dinara prodajne cijene za kilogram bilo bi ništa, u odnosu na to koliko se u nju ulaže”, pojašnjava Radojičić.

“Da je teško već sada se osjeća na svakom koraku, i ako ne bude pomaka u odnosu na prošlu godinu, ljudi će prestati uzgajati maline. Već je iskrčeno bar 20 posto malinjaka, a za iduću sezonu nestat će pola. Zato se cijena od 350 dinara, ako ne bude veće inflacije, može izdržati za ovu godinu. Ali za dalje nisam siguran”, upozorava Radojičić.

Da stanje s izvozom nije najpovoljnije, za Danas kaže Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije, koji podsjeća kako se srpska malina uglavnom plasira na tržište Europe.

“Srbija već nekoliko godina ima problem s malinama, jer gubi tržište u Europi. Naša malina se skuplje proizvodi, pa nije dovoljno konkurentna. Prošle godine smo zabilježili značajan pad plasmana na njemačko tržište, jer se ono preorijentiralo na jeftiniju koja dolazi iz Poljske i Ukrajine”, pojašnjava Stanić.

S druge strane, ministrica poljoprivrede Jelena Tanasković tijekom foruma na Kopaoniku kazala je kako ove godine Srbija u berbu maline ulazi s upola manjim zalihama nego 2023, odnosno da u skladištima sada stoji oko 20.000 tona maline.

Otkupna cijena
U međuvremenu Politika piše kako su vlasnici hladnjača odbili zahtjev jednog od udruženja malinara da sada iznesu konkretnu cijenu maline koju će plaćati proizvođačima kada krene sezona.

Tijekom prethodne sezone proizvođači malina bili su nezadovoljni otkupnom cijenom ovog voća, koja se gotovo vratila na iznos po kilogramu od oko 200 dinara, koliko je bila i 2020. godine. Dodatan razlog za nezadovoljstvo malinara uzrokovale su i tvrdnje se domaća malina miješa s uvoznom, što oslabljuje njezinu kvalitetu i konkurentnost.

Također i činjenica da je spomenuta cijena bila drastično niža u odnosu na 2022, kada su za kilogram maline mogli dobiti i do tri puta više novca.