Na vijest da je Srbija dobila domaću digitalnu valutu Lazar (DVL), čiji je izdavač Vladimir Pavićević, broker i magistar ekonomije iz Jagodine, odmah je reagirala Narodna banka Srbije (NBS) priopćenjem da nije izdala niti jedno odobrenje za tzv. bijeli papir koji se objavljuje pri izdavanju virtualnih valuta i upozorila da je za oglašavanje inicijalne ponude suprotno odredbama Zakona o digitalnoj imovini propisana novčana kazna i do pet milijuna dinara (oko 41 tisuću eura).

“Narodna banka Srbije ukazuje na to da je oglašavanje inicijalne ponude virtualnih valuta i druge digitalne imovine koja se izdaje u Republici Srbiji dopušteno samo u skladu s odredbama Zakona o digitalnoj imovini, a niti jedan oblik digitalne imovine u ovom trenutku ne ispunjava uvjete za to oglašavanje. Posebno se skreće pažnja građanima da ne ulažu sredstva u digitalnu imovinu koja ne ispunjava zakonom propisane uvjete jer postoji značajan rizik da će pri tom ulaganju izgubiti svoja sredstva”, navodi se u priopćenju NBS-a.

‘Nema mjesta sankcijama’

Pavićević je oglasio inicijalnu ponudu za kupovinu 7,700.000.000 pojedinačnih jedinica digitalne valute Lazar. On, kako je rekao za portal eKapija, smatra da je izdavanje DVL-a obavio u skladu sa Zakonom o digitalnoj imovini, da nema mjesta kaznenim sankcijama koje spominje NBS i da su, kako kaže, navodi iz priopćenja NBS-a “neistiniti i zlonamjerni”. Prema njegovim riječima, odobrenje za izdavanje bijelog papira u njegovom slučaju nije potrebno. Pavićević se, kako i stoji u tekstu njegovog oglasa, poziva na član 17. Zakona o digitalnoj imovini.

“U skladu sa spomenutim članom 17. zakona, stav 2, zakonodavac je jasno predvidio da izdavač može oglašavati inicijalnu ponudu digitalne imovine za koju nije odobren bijeli papir ako je vrijednost digitalne imovine manja od 100.000 eura. Vrijednost izdanja DVL-a je 64.245 eura po srednjem tečaju NBS-a na dan određivanja tečaja DVL-a”, objasnio je Pavićević. On ističe i da je u stavu 3 istog člana zakona zakonodavac predvidio i da je objavljivanje bijelog papira koji nije odobren u skladu s tim zakonom dopušteno pod uvjetom da se prilikom njegovog objavljivanja i tijekom inicijalne ponude digitalne imovine na koju se odnosi taj bijeli papir jasno navede da taj bijeli papir nije odobren.

“Ja sam kao izdavač digitalne valute Lazar u oglasu za inicijalnu ponudu za upis i kupovinu ove digitalne valute, kao i na web stranici DVL.rs sve navedeno jasno istaknuo, a dokaz je tekst objavljenog oglasa i oglasa na web stranici izdavača”, kaže Pavićević.

On dodaje da zahtjev za odobravanje bijelog papira nije i neće podnijeti jer, kako kaže, to nije nužno po zakonu.
Pavićević tvrdi i da NBS kao nadzorno tijelo ne ulazi u sadržaj, niti jamči ispravnost sadržaja u bijelom papiru u skladu s odredbama Zakona o digitalnoj imovini. “S druge strane, ja sam kao izdavač i na svojoj web stranici i u objavljenom oglasu istaknuo da nacrt bijelog papira mogu vidjeti svi potencijalni investitori i preuzeti bez plaćanja naknade”, dodaje Pavićević. On navodi i da nije kontaktirao NBS prije oglašavanja inicijalne ponude, jer je, kaže, to bilo nemoguće budući da se Zakon o digitalnoj imovini počeo primjenjivati posljednjeg dana lipnja ove godine.

Nudit će i savjetodavne usluge

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

“Usto, članom 9. zakona izričito je zabranjena izravna komunikacija izdavača i NBS-a. Stav 1 ovog člana predviđa da se komunikacija odvija preko portala kojim upravlja služba vlade Republike Srbije koja je nadležna za projektiranje, usklađivanje, razvoj i funkcioniranje sustava elektroničke uprave. Očekivao sam da za šest mjeseci, od Nove godine do kraja lipnja, NBS u skladu sa članom 28. stav 6 bolje uredi postupak upisa i uplate digitalne imovine, što NBS još nije uradio”, tvrdi izdavač digitalne valute Lazar koja je vezana uz dinar, s tečajem 1 DVL = 0,0001 RSD. Pavićević je istaknuo da će realizirati inicijalnu ponudu za kupovinu DVL-a, a da nakon toga planira, također u skladu s članom 17. Zakona o digitalnoj imovini, izdati još jednu digitalnu valutu, s drugim osobinama.

“Kada odlučim izdavati digitalnu valutu u vrijednosti izdanja većem od 100.000 eura, obratit ću se NBS-u, ne samo za izdavanje, već i za dobivanje dozvole za pružanje usluga vezanih uz digitalnu imovinu. Tražit ću od NBS-a i da mi izda certifikat za davanje savjetodavnih usluga vezanih uz digitalnom imovinu”, poručio je Pavićević.