Više od 3000 tona krumpira, ukupne vrijednosti 1,864.389 KM (oko 953.000 eura), izvezla je Bosna i Hercegovina u prvih devet mjeseci ove godine, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

“Najviše krumpira ove godine izvezeno je u Hrvatsku, i to 1,766.916 kilograma, ukupne vrijednosti 1,265.493 KM (oko 647.000 eura)”, navode iz UIO BiH. Slijedi izvoz u Norvešku, i to 342.500 kilograma krumpira, vrijednosti 348.079 KM, te zatim izvoz u Crnu Goru, 312.640 kilograma krumpira ukupne vrijednosti 118.198 KM. Krumpir je izvezen još u Srbiju, Rumunjsku, na Kosovo, u Albaniju, Ukrajinu, Poljsku, Sjevernu Makedoniju i Litvu, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Usporedba s podacima o prodaji krumpira u inozemstvu za prethodne godine pokazuje da je došlo do smanjenja izvoza.

“U prvih devet mjeseci prošle godine izvezen je 3,201.551 kilogram krumpira, ukupne vrijednosti 1,987.968 KM, dok je u istom razdoblju 2019. godine izvezeno 3,269.540 kilograma krumpira, vrijednosti 2,584.478 KM”, navode iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtlara RS, rekao je za Nezavisne novine da krumpira nema dovoljno niti za domaće tržište, te da će nestašica trajati do kraja godine.

“Procjena našeg udruženja je da je 5000 tona krumpira ostalo neprodano samo prošle godine. Jedan od razloga je i taj što su krumpir mnogi proizvođači prestali uzgajati jer su razočarani budući da nemaju isplativost”, istaknuo je Mastalo.

Prema njegovim riječima, na urod krumpira utjecala je i suša jer je riječ o povrću koji zahtijeva puno vode.

“Možemo sa sigurnošću reći da krumpira ima manje za 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Posljedica toga je veća potražnja te sada imamo poskupljenje krumpira na domaćem tržištu”, dodao je Mastalo.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je i to posljedica ovisnosti BiH o uvozu gotovih proizvoda, energenata ili nekih drugih repromaterijala kao što su gnojivo, sjeme i ostalo, što utječe na cijenu proizvoda, uključujući i krumpir.

“Imali smo i nepovoljnu sezonu zbog lošeg vremena, tako da je i proizvodnja bila smanjena”, dodao je Gavran.