Slovensku ekonomiju ove godine čeka usporavanje, sudeći prema aktualnim podacima, ali i očekivanjima analitičara.

Bojan Ivanc, glavni ekonomist i voditelj Analitičke službe Gospodarske komore, naglasio je da je rast u drugom tromjesečju iznosio 0,7 posto, ali je bio niži od njihovih očekivanja.

Loši trendovi

“Volumen gospodarstva u Sloveniji bio je donekle sličan onome u prvoj polovici prošle godine. Ako pogledamo situaciju na razini EU-27, europsko gospodarstvo u ovom je trenutku bilo veće za 1,6 posto. Ne možemo biti zadovoljni tim trendovima niti ovim oporavkom u drugom tromjesečju. Međutim, moramo naglasiti da je došlo do blage pozitivne korekcije pada u prvom tromjesečju, koji je zapravo bio nešto niži od prve procjene”, naglasio je Bojan Ivanc.

Istaknuo je da je, prema trenutno objavljenim podacima Eurostata, Slovenija bila na 17. mjestu među 19 europskih zemalja po dinamici gospodarskog rasta u prvoj polovici godine. Jedina svijetla točka, rekao je, bio je rast potrošnje kućanstava, koji je iznosio dva posto, ali s druge strane, prosječne neto plaće porasle su za više od četiri posto.

“Razočarava ne samo pad izvoza robe, koji je iznosio oko jedan posto, već i smanjenje suficita u uslugama. Govorimo o suficitu između izvoza i uvoza usluga, jer se smanjuje suficit u građevinarstvu, financijskim, ICT uslugama, a i u putovanjima. S druge strane, zabilježen je i veći deficit u naknadama za korištenje intelektualnog vlasništva, ali s druge strane, to je donekle ublaženo većim suficitom u transportnim uslugama i uslugama robe u vlasništvu drugih osoba, što je na neki način rezultat aktivnosti velike farmaceutske grupe u regiji”, rekao je glavni analitičar Gospodarske komore, naglašavajući da je pad dodane vrijednosti u proizvodnji i građevinarstvu bio ključni doprinos stagnaciji BDP-a u prvoj polovici godine.

Gospodarska komora također je revidirala svoju prognozu gospodarskog rasta u Sloveniji, koja je u početku iznosila 1,8 posto na godišnjoj razini.

“S obzirom na to da su već poznati podaci za prvu polovicu godine, koji ukazuju na gospodarsku stagnaciju, onda čak i uzimajući u obzir vrlo dobra očekivanja za bolju polovicu godine, teško nam je vidjeti gospodarski rast veći od jedan posto ove godine. Ako gledamo na razinu EU, vrlo vjerojatno će biti veći, vjerojatno između 1,3 i 1,4 posto. To znači da će ove godine gospodarski rast u EU-27 vrlo vjerojatno prvi put nakon dugo vremena biti veći nego na slovenskoj razini”, najavio je Ivanc.

Inflacija hrane

Ivanc je također istaknuo pad u prerađivačkoj industriji. U prvoj polovici godine međugodišnji pad iznosio je 1,8 posto, a Slovenija se po trendovima industrijske proizvodnje nalazila u donjoj trećini zemalja članica EU.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Tržište rada se također hladi. U svibnju je bilo otprilike pola posto manje radnih mjesta nego u svibnju prošle godine.

Izvršni direktor GZS-a Mitja Gorenšček upozorio je da bi, s obzirom na podatke o gospodarskom rastu i padu industrijske proizvodnje, “u zemlji trebale zvoniti sve uzbune i da bi vlada trebala pripremiti mjere za sanaciju ove situacije”. “Slovenija ima jednu od najviših stopa inflacije, posebno inflacije hrane, što je i posljedica povećanja reguliranih dijelova cijena, tj. trošarina i drugih poreza. To preusmjerava potrošnju slovenskih kućanstava u inozemstvo i smanjuje potrošnju stranaca u Sloveniji.

U prvoj polovici godine potrošnja Slovenaca u inozemstvu porasla je za čak 85 milijuna eura, dok je potrošnja stranaca u Sloveniji porasla za samo 64 milijuna eura”, objasnio je izvršni direktor Gospodarske komore te podsjetio da će izmjena zakona o ugostiteljstvu, koja ograničava najam turističkih objekata, rezultirati manjim brojem noćenja u Sloveniji i posljedično manjom potrošnjom i roba i usluga.

U vezi s lošim rezultatima u građevinskoj industriji, Gorenšček je istaknuo slabu apsorpciju europskih kohezijskih fondova i zakon o prekograničnom pružanju usluga.