Uvođenje američkih 25-postotnih carina na uvoz čelika i aluminija, koje će prema odluci Donalda Trumpa od 12. ožujka vrijediti i za EU, loša je vijest, slažu se u slovenskim tvrtkama iz branše. Iznad svega, slovenske kompanije strahuju od još većih pritisaka konkurencije.

Američki predsjednik Donald Trump postupio je u skladu s nedjeljnom objavom i u ponedjeljak je potpisao izvršne naloge o uvođenju carina od 25 posto na uvoz čelika iz Argentine, Australije, Kanade, Meksika, EU-a, Velike Britanije, Brazila, Japana i Južne Koreje te na uvoz aluminija iz Argentine, Australije, Kanade, Meksika, EU-a i Velike Britanije.

Važno tržište
Neizvjesnost i zabrinutost taj potez izaziva i među slovenskim tvrtkama koje su lani u SAD izvezle proizvoda od čelika u vrijednosti nešto više od 34 milijuna eura te aluminija i proizvoda od aluminija, uglavnom šipki od aluminijskih legura, u vrijednosti od 32,5 milijuna eura, pokazuju privremeni podaci Republičkog zavoda za statistiku. Izvoz obaju metala tako je značajno porastao na godišnjoj razini.

U 2023. godini u području proizvoda od čelika iznosio je 14,5 milijuna eura, a u području aluminija i aluminijskih proizvoda 19,5 milijuna eura. Grupacija Sij steel objavila je da SAD vidi kao važno tržište s dugoročnim potencijalom. Lani su tamo ostvarili 9,9 posto prihoda od prodaje, oko 16,5 posto više nego godinu prije.

“U SAD-u smo s vlastitom tvrtkom Sij Americas prisutni više od 30 godina, a 2022. godine smo otvorili i vlastito skladište na više od 3000 četvornih metara u blizini Chicaga u mjestu Romeoville kako bismo svoje proizvode još više približili kupcima i osvojili još veći tržišni udio na američkom tržištu”, objasnili su za RTV Slovenije.

Podsjetili su i da Slovenija trenutno ima tromjesečnu uvoznu kvotu za izvoz nehrđajućeg čeličnog lima u SAD, koja je oslobođena carine. Količine koje premašuju ovu kvotu podliježu uvoznoj carini od 25 posto na čelik. U području alatnih čelika, određene vrste koje američke čeličane ne proizvode ili proizvode u ograničenim količinama imaju takozvane odobrene kvalitete.

To se odnosi na specifične kvalitete i dimenzije proizvoda. Ako za pojedinu vrstu čelika nije odobreno izuzeće, i na taj se uvoz plaća carina od 25 posto, dodaju. “Još nisu jasni detalji o tome hoće li carinski sustav ostati isti kao dosad ili će se uvesti neke promjene u pogledu kvota i isključenja, s obzirom na vrlo općenite najave američkog predsjednika”, upozorili su.

“Ukidanje kvota i isključenja te eventualno daljnje povećanje uvoznih carina negativno bi utjecalo na našu cjenovnu konkurentnost u odnosu na američke proizvođače čelika, stoga ćemo pažljivo pratiti kretanja i reagirati u skladu s našim strateškim ciljevima”, najavili su.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U međuvremenu, prerađivač aluminija Impol smanjio je izvoz u Sjedinjene Države kao odgovor na antidampinške procedure 2020. I tada je u Bijeloj kući “stolovao” Donald Trump. U 2019. godini grupacija je na tržištu SAD-a ostvarila 10 posto ukupne prodaje, no u 2020. taj se udio smanjio na 4,5 posto.

“Zbog daljnjih pritisaka i neizvjesnosti, budući da antidampinške stope nisu bile fiksne, već su dopuštale mogućnost naknadne nagodbe, obujam prodaje se dodatno smanjio”, objasnili su.

Ne sluti na dobro
Prošle godine to nije predstavljalo ni tri posto ukupne prodaje Grupe Impol. “Dodatne carine u SAD-u, s obzirom na neohrabrujuću situaciju na europskom tržištu, svakako ne slute na dobro jer ćemo se u ionako izazovnim uvjetima suočiti s još većim pritiskom konkurencije i daljnjim ograničenjem tržišnih mogućnosti”, ističu u Impolu.

Također su izjavili da zbog toga nastoje što je više moguće diversificirati svoj prodajni program, kako po zemljopisnim tržištima, tako i po proizvodima i industrijama, čime nastoje optimalno upravljati tržišnim fluktuacijama i osigurati stabilnost poslovanja.