Doživjeli su potpuni slom turizma, teško im je pronaći zamjensko održivo rješenje

Autor: Poslovni.hr , 04. listopad 2020. u 09:09
Foto: /DPA/PIXSELL

U CG gradu, poznatom po dolascima velikih putničkih brodova, samo je 1200 gostiju, a lani u ovo vrijeme bilo ih je 2500.

Turizam je u Crnoj Gori, kao i u cijelom svijetu, pretrpio velike posljedice izazvane pandemijom koronavirusa. Ovogodišnja sezona najgora je u suvremenoj povijesti crnogorskog turizma, što se posebno osjetilo u Kotoru koji je poznat po kruzing turizmu, a kojeg ove godine nije bilo.

Ana Nives Radović, direktorica Turističke organizacije Kotora, rekla je za Dnevne novine da se posljedice najviše vide kod destinacija u kojima je turizam djelatnost s visokim postotkom udjela u gospodarstvu i u kojima brojnost gostiju određuje razinu ukupne potrošnje.

“U tom smislu, Kotor, u kojem je stacionarni turizam samo dio izvora prihoda lokalne zajednice i stanovništva, pretrpio je ogromne gubitke prije svega zbog otkazivanja dolaska više od 500 kruzera, koliko ih je trebalo uploviti ove godine. Znajući u kojoj mjeri su gospodarske aktivnosti, kao i život u gradu podređeni toj aktivnosti već sada imamo ogromne gubitke, ne samo kada je riječ o javnim prihodima, već i o lokalnom gospodarstvu i razini zaposlenosti”, rekla je Radović. Ona ističe da su velike i posljedice koje je situacija s pandemijom ostavila na turizam i na globalnoj razini. Prema njenim riječima, ovogodišnja sezona je u potpunosti izgubljena i teško je iz nje izvući barem nešto. To na svoj način pokazuje i naplata PDV-a u lipnju, srpnju i kolovozu, kada je u Kotoru naplaćen 1,1 milijun eura, dok je lani u isto vrijeme naplata PDV-a iznosila 3,3 milijuna eura.

Kobno zatvaranje granica

“Alternativu vrsti turizma koja je do ove godine postojala u Kotoru moguće je pronaći tek kroz detaljno i precizno strateško planiranje i potpunu pripremu svih uključenih čimbenika, tako da ne postoji način da se za kratko vrijeme dođe do zamjenskog, a istovremeno i održivog rješenja”, objasnila je Radović.

Ona navodi da je nezahvalno govoriti o sljedećem razdoblju i situaciji u turističkom gospodarstvu, koje je očito uzdrmano i gdje će, u najboljem slučaju, trebati nekoliko godina za oporavak.

U Kotoru trenutačno boravi samo nešto više od 1200 turista. Prošle godine u ovom razdoblju bilo ih je dvostruko više – 2500. Ovaj tjedan je od početka pandemije najbliži rezultatima iz prošlogodišnje sezone, budući da je u prethodnim mjesecima ostvarno između 5 i 20% u odnosu na lanjski broj noćenja.

“Zbog zatvaranja granica s nekima od ključnih emitivnih tržišta (SAD, Australija, Kina, Južna Koreja) turisti koji sada borave u Kotoru pretežno su iz Ukrajine, Bjelorusije, Češke, Španjolske, Srbije i Francuske. Uglavnom je riječ o individualnim dolascima. Domaćih turista je svega 14, budući da ponuda Kotora nije tipičan izbor gostiju iz naše zemlje, većina izabire dnevne i poludnevne dolaske ili manifestacije, kako zbog toga što nije riječ o destinaciji kupališnog turizma, tako i zbog cjenovnog ranga”, objasnila je Radović.

Ona navodi da je približno jednak pad broja ostvarenih noćenja u hotelskom i privatnom smještaju. “Od 1233 turista u hotelima ih je ukupno 232, što je uobičajeni odnos u ovom razdoblju”, kaže Radović.

Novi plan razvoja destinacije

“Situacija poput ove koju smo imali ove godine trajat će onoliko koliko budu trajali svi pritisci na turističku industriju, kao i koliko budu postojale ograničavajuće okolnosti. Ipak, moramo biti svjesni da su životi i zdravlje ljudi na prvom mjestu i da je sasvim očekivano da dinamika otvaranja granica i uspostavljanja zračnog i pomorskog prometa bude u skladu s preporučenim mjerama. U tom smislu, ne samo sljedeća, već niz sljedećih godina ne bi mogle biti one u kojima bi se turistički poduzetnici mogli pohvaliti dobrom sezonom, a da bi se postigli rezultati poput onih iz 2019. bit će potrebno najmanje cijelo desetljeće”, objasnila je Radović.

1,1 milijun

eura naplaćen je od PDV-a u Kotoru u lipnju, srpnju i kolovozu, a lani 3,3 milijuna eura

Turistička organizacija Kotora još prije pandemije počela je s aktivnostima koje bi trebale dovesti do toga da destinacija bude što manje ovisna o masovnom, izletničkom turizmu, jer je, kako kaže Radović, bilo pitanje vremena kada će tržišni poremećaji prouzročiti probleme onima koji su navikli zarađivati na taj način.

“S tim u vezi, krenuli smo pretprošle godine u detaljno istraživanje tržišta, a zatim i izradu strateškog plana razvoja destinacije. Ono na čemu sada radimo i gdje vidimo prostor za dobivanje sredstava su međunarodni projekti, a upravo je počela implementacija prvog IPA projekta u kojem sudjeluje TO Kotor”, rekla je Radović.

Komentirajte prvi

New Report

Close