Najslasnije selo na svijetu proteklih dana bilo je Kačarevo kraj Pančeva, nadomak Beograda. Tamo se održala 37. Slaninijada – festival slanine i mesnih prerađevina.

Prema procjenama organizatora u četiri dana manifestaciju je posjetilo oko 100 tisuća ljudi, bilo je preko 300 izlagača, nudilo se 100 tona slanine i 40 tona ostalih mesnih proizvoda poput kobasica, čvaraka, kulena, prepečenica. švargli…

Šarolika ponuda
Osim šarolike ponude mesnih proizvoda iz cijele Srbije, na ražnjevima su se vrtjeli odojci, cvrčale su kobasice, nudili su se kolači od sala, čuli su se trubači i harmonikaši, a na Slaninijadu je stigao i majmun koji se slikao s posjetiteljima – ništa nije bilo prepušteno slučaju.

No, osim zabave Slaninijada je i ozbiljan posao jer najveća turistička manifestacija u ovom dijelu Srbije, jedinstvena po sadržaju. Zbog Slaninijade je došlo do pospješivanja proizvodnje i tova svinja u individualnom sektoru, digla se kvaliteta proizvoda od mesa, prije svega slanine, te se razvio seoski turizam.

“Jutros sam doručkovao slaninu. Ali nije to ništa posebno, slaninu je doručkovalo još milijardu i pol ljudi na planeti. Slanina je najomiljenije jelo na kugli Zemaljskoj i tako će biti i ubuduće. Želim da se ojača poduzetnički sektor, ali i da se svi vratimo svojim korijenima i zdravoj domaćoj hrani koju smo nekada imali u izobilju”, poručio je na otvaranju manifestacije Milan Ajder, predsjednik Turističkog kluba “Slaninijada” iz Kačareva.

Kupce su između ostalog privukle i cijene, koje su na Slaninijadi bile niže nego na tržnicama i u trgovinama, a nudilo se i mnoštvo akcija.

Tako je za slaninu koja ima red mesa, red slanine (tzv. adidas) trebalo izdvojiti 1250 pa sve do 1600 dinara (10 do 14 eura). Užička slanina se prodavala po 1500 dinara (13 eura). Kobasice su po kilogramu koštale 1000 dinara (8.50 eura), a čajna kobasica od svinje mangulice 500 dinara (4 eura) za komad, dok je za tri važio popust – 1200 dinara (10.20 eura).

auza u razgledavanju mogla se napraviti uz čašicu rakije kruške koja se naplaćivala 100 dinara (0.85 eura), dok su pečene kobasice u kruhu bile 400 dinara (3.40 eura). Bilo je i pregršt štandova sa sirevima. Svinjska mast prodavala se na kilogram, pet, 10 i preko 30, a početna cijena bila je 650 dinara (5.50 eura) za kilogram i 500 dinara (4 eura) za kutiju od 30 kilograma.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Teško do sirovine
Za kilogram dimljenih kostiju trebalo je izdvojiti 300 dinara (2.50 eura), suha rebra 700 (6 eura), a za kilogram bunceka 500 dinara. “Mi smo jako blizu hrvatske granice, ali mi imamo isključivo vlastite svinje iz uzgoja od kojih dobivamo sirovinu. Dogodio se zapravo paradoks, a to je da su cijene proizvoda pale, iako je zbog svinjske kuge uništeno jako puno svinja i teško je do sirovine.

Udarni proizvod nam je kulen Kata, sličan slavonskom. Tijekom godine proizvedemo do 5 tona kulena, a imamo i prateću slaninu, Sremsku kobasicu i punjeni biftek. Naš je plan da nam proizvodnja i prodaja samo ostane na istom, jer kupovna moć ljudi pada,” izjavio je za Poslovni dnevnik Dragan Slavkić – Lođa iz sela Martinci, koji je bio jedan od izlagača i natjecatelja.

“Slanina i kobasica su naš zaštitni znak, bavimo se ovime desetak godina. Iako nas je sve pogodila svinjska kuga, meni se čini da sirovina ima sve manje, a robe sve više”, rekao je osvajač drugog mjesta na Slaninijadi, Jovan Pavlović iz sela Brankovina kraj Valjeva.

Turistički klub “Slaninijada” Kačarevo, kao organizator želi od Slaninijade stvoriti manifestaciju koja bi prije svega ostvarila veliki komercijalni učinak. U budućnosti žele organizirati trajanje manifestacije tijekom cijele zime.