Živimo u eri četvrte industrijske revolucije i ubrzano hitamo prema petoj, prema kojoj bi trenutno dominantan tehnološki stampedo trebao biti značajno ublažen principom humancentričnosti, odnosno brigom za čovjeka s jedne strane, i brigom za planet Zemlju organičenih resursa s druge.

Uz to, živimo u vremenima permakriza, kako onih nedavno završenih, onih trenutnih ali i onih koje tek dolaze. Pridodamo li još paradigmu ESG orijentiranih principa ljudskog djelovanja, možemo očekivati vremena neizvjesnog i turbulentnog globalnog okruženja.

Pri čemu ESG kao kratica stoji za environmental-social-governance, odnosno okolišno-društveno-upravljačko odgovorno djelovanje i ponašanje u svim segmentima života. Kako se onda postaviti i odgovoriti na takve izazove koji su pred nama kako iz osobne perspektive tako i iz perspektive nacija, odnosno nacionalnih gospodarskih ekosustava?

U okviru ovog osvrta fokusirat ćemo se najviše na onaj “S”, društveni aspekt. Posebno kada su dominantni sustavi u kojima živimo snažnije ‘ego’ nego ‘eko’ orijentirani, pa tako iako želimo živjeti u ‘eko-sustavima’ našim životima još uvijek dominiraju ‘ego-sustavi’.

Kako bi dodatno zakomplicirali ovako kompleksno poimanje današnje civilizacije, možemo pridodati niz dodatnih gospodarskih, ali i socijalnih kretanja, posebno onaj sveprisutni problem zapadnog svijeta, a to je demografska erozija. Često u medijima ističem da poticanjem industrija niske dodane vrijednosti, posebno kroz izraženi rentijerski turizam, ekonomije u rastu same sebi podmeću nogu dodatno generirajući, privlačeći ili čak degradirajući postojeći ljudski kapital.

Novi brzorastući megatrend
Kao odgovor tom izazovu može pomoći suvremeni civilizacijski koncept, a to je ‘Silver ekonomija’ ili ‘srebrna ekonomija’ kao jedan od vodećih nadoiazećih megatrendova, odnosno ekonomije populacije u godinama iznad 50. Tako ju je kroz dobnu granicu u svojim političkim diskursima postavila Eurposka unija. Dakle, Srebrna ekonomija može se definirati kao gospodarski segment koji proizlazi iz javne i potrošačke potrošnje povezane sa starenjem populacije i specifičnim potrebama populacije starije od 50 godina.

Ta se populacija načelno može se podijeliti u tri skupine, svaka sa svojim obrascima potreba: aktivni, krhki-fragilni i ovisni. Srebrna ekonomija tako obuhvaća veliki dio opće potrošačke ekonomije, ali s priličnim razlikama u prioritetima i obrascima trošenja. U ovom ćemo se osvrtu uglavnom fokusirati na onaj aktivni dio Silver ekonomije.

Učinkovito i efektivno angažiranje takvog, rekao bih, vrhunskog ljudskog kapitala, strateški je odgovor izazovu kroničnog nedostatka radne snage uvjetovane demografskim kolapsom, kao i trendovima preferenci mlađe populacije.

Osiguranje zdrave dugovječnosti-longevity takve radno aktivne populacije ne bi samo hrvatskoj donijelo značajne benefite, već bi se sinergiziranim socijalnim inoviranjem koje uključuje legislativne, zdravstvane, tehnološke, ekonomske i druge mjere, Silver ekonomija mogla postati naša ili regionalna nova ICT industrija, odnosno dodatni ključni faktor jačanja nacionalne konkurentnosti.

To predstavlja par excelence priliku, pogotovo malim i otvorenim ekonomijama u brzom rastu, kao što je Hrvatska, ali i drugim zemljama u okruženju s kojima bi se takav strateški cilj mogao zajednički sinergizirati.

Važan je segment HealthTecha, ili digitalno utemeljenih zdravstvenih tehnologija, AI bazirani sustavi upravljanja zdravljem itd…/Shutterstock

Zrelost kao prilika
Osim ranije navedenih razloga i međuodnosa koje producira demografska degradacija, Srebrna ekonomija ima značajnu važnost za Hrvatsku i zemlje u okruženju iz više drugih razloga. Regija doživljava brzo starenje populacije, s očekivanim udvostručenjem udjela osoba starijih od 65 godina do 2050.

Ova rastuća demografska skupina predstavlja značajnu potrošačku bazu s jedinstvenim potrebama i kupovnom moći, ali ujedno i vrstan raspoloživ ljudski kapital. U isto vrijeme Srebrna ekonomija predstavlja značajnu gospodarsku priliku. Simulacije sugeriraju da bi mogla doprinijeti ukupnom volumenu do 25% BDP-a regije do 2030. Ovaj rastući potencijal leži u različitim sektorima poput zdravstva, turizma, stanovanja, financija i slobodnih aktivnosti prilagođenih za starije odrasle osobe.

Kad je u pitanju društveni utjecaj, aktivna i uključena ‘srebrna’ populacija može pozitivno doprinijeti socijalnom blagostanju i stabilnosti. Promicanjem njihove inkluzije i sudjelovanja u radnoj snazi i društvu, regija može imati koristi od njihovih vještina, iskustva i volonterizma. Koje su to onda specifične prednosti ili industrije koje za Hrvatsku ili regiju mogu biti itekako razvojno zanimljive u gospodarskom eko-sustavu kad je u pitanju srebrna ekonomija?

Na prvom mjestu turizam, bio on tradicionalan, doživljajan, zdravstveni ili neki treći. Hrvatska se može pohvaliti atraktivnim destinacijama s prirodnim ljepotama, kulturnom baštinom i pristupačnošću, što je čini idealnom za zrelije turiste koji traže wellness, opuštanje i kulturno doživljajno uranjanje. Imamo li namjeru snažno razvijati zdravstveni sektor s potencijalom za razvoj specijaliziranih usluga koje zadovoljavaju potrebe odraslih osoba, ali ne samo onih u zreloj dobi već i nešto mlađe populacije.

Posebno postaje zanimljiv segment rejuvenacijskog ili regenerativnog medicinskog segmenta koji se savršeno može sinergizirati sa zdravstvenim turizmom. Srebrna ekonomija može poticati poduzetništvo među starijima, iskorištavajući koristeći njihove vještine i iskustvo za stvaranje novih poslova i usluga prilagođenih njihovim vršnjacima. I ne manje važno, razvoj Srebrne ekonomije esencijalan je za zemlje s intenzivnom radnom snagom iz više razloga.

Promiče razvoj proizvoda i usluga prilagođenih starijim odraslim osobama, što može potaknuti gospodarski rast i inovacije. Osim toga, iskorištavanje iskustva i vještina zrelije populacije može riješiti nedostatak radne snage i povećati produktivnost gospodarstva. Ovaj pristup ne koristi samo starijim osobama u ostvarenju njihove dugovječnosti, već stvara i nove prilike za cjelokupno gospodarstvo.

Ekonomski benefiti
Srebrna ekonomija razloge svog eksponencijalnog ekonomskog rasta nalazi u proliferaciji novih specifičnih tržišnih segmenata, kao i u potrebi za optimizacijom održivosti javne potrošnje povezane sa starenjem. Procjenjuje se da ona sada u ukupnom volumenu prelazi 20 tisuća miljardi EUR godišnje. Što se tiče javne potrošnje: u EU ona čini 25% BDP-a ili oko 50% opće državne potrošnje i projicira se njezin rast za više od 4% BDP-a do 2060. Koje su industrje ili gospodarski segmenti u kojima Silver ekonomija pronalazi najveće mogućnosti rasta i razvoja. Na prvom mjestu turizam.

Regija, poznata po prirodnoj ljepoti i kulturnoj baštini, može iskoristiti turizam prilagođen starijim osobama. Razvoj putničkih paketa i sadržaja prilagođenih zrelijim odraslim osobama, kao što su pristupačne ture, wellness odmori i aktivnosti za slobodno vrijeme, mogu privući globalno tržište ‘srebrnih’ turista. Turizam zasnovan na pomlađivanju-rejuvenaciji i regeneraciji može značajno potaknuti srebrnu ekonomiju.

Prvo, izravno odgovara na rastuću potražnju starije populacije za zdravstvenim uslugama koje poboljšavaju kvalitetu života i dobrobit. Drugo, privlači globalna ulaganja u sektore zdravstva i wellnessa, stvarajući nove poslove i potičući gospodarski rast. Konačno, promicanjem zdravog starenja i smanjenjem dugoročnih troškova zdravstva može poboljšati održivost javnih rashoda za zdravstvo, koristeći cijelom društvu.

Slijedi važan segment HealthTecha, ili digitalno utemeljenih zdravstvenih tehnologija kao što su telemedicina, wereables – tjelesna senzorika, AI bazirani sustavi upravljanja zdravljem i drugi, i koji nude bezbrojne prilike za poboljšanje kvalitete života s nemjerljivim potencijalom. Ulaganje u suvremene tehnologije može potaknuti inkluzivnije i prikladnije okruženje za razvoj silver populacije.

Inicijative koje promiču cjeloživotno učenje i fleksibilne mogućnosti zapošljavanja za zrelije osobe mogu pomoći njihovom dugoročnijem angažmanu i aktivnosti u društvu. To uključuje rad u djelu radnog vremena, razna savjetovanje i edukacije, kao i mogućnosti rada na daljinu koje odgovaraju sposobnostima i preferencijama silver radne snage.

Potreba za adresiranjem specifičnih izazova kod srebrne populacije može potaknuti generirenje čitavog niza tehnoloških drugih inovacija, posebno u HealthTechu (SilverTechu), FinTechu, InsureTechu i EduTechu.

Izazovi Silver ekonomije
No, kako se moglo pretpostaviti, slaganja i razvoj Srebrne ekonomije predstavljaju nemali izazov za nacije koje se njome žele posvećeno baviti, u nastavku navodim neke od njih. Na prvom mjestu je to politički kontekst, odnosno političko vizionarstvo. U tom smislu zemlja treba razviti i/ili prilagoditi politike i infrastrukturu kako bi podržala srebrnu ekonomiju, kao što su promicanje okruženja prilagođenog zrelijim osobama, osiguranje sustava socijalne sigurnosti te olakšavanje pristupa zdravstvu i tehnologiji.

Zatim je tu i jačanje digitalne pismenosti u cilju prevladavanja digitalne podjele među starijim odraslim osobama, što je ključno za osiguranje njihovog potpunog sudjelovanja u ekonomiji i društvu. Slijedi nešto što zovemo socijalnom percepcijom ili Ageizmom, u čijem je fokusu borba protiv diskriminacije po dobi i promicanje pozitivnog stava prema starijim osobama ključne za ostvarenje njihovog punog potencijala.

Zdravstvena infrastruktura je također esencijalna, jer je razvijeno zdravstvo preduvjet snažnijem jačanju srebrne ekonomije. Poznato je da se borimo s podfinanciranim zdravstvenim sustavom, nedostatkom stručnjaka i ograničenim pristupom specijaliziranoj skrbi za zrelije osobe.

Takvo stanje može usporavati razvoj zdravstvenih usluga koje su ključne za prosperitetnu Srebrnu ekonomiju. Konačno, treba biti svjestan ograničenih investicijskih potenciala, kako nacionalnih tako i privatnih, koji zasad vrlo selektivno investiraju u takvu ekonomsku kategoriju kao što je Srebrna ekonomija.

Beskonačan potencijal
Zaista živimo u vremenima permakriza, polikriza ili eri ‘jata’ crnih labudova, no takav modus vivendi mora postati naš ‘novi normal’. Što se prije prilagodimo i agilno djelujemo u takvim izazovnim vremenima, naravno u okvirima mogućeg, bit će nam se lakše uspješno hvatati s takvim krizama.

Prihvaćanje Silver ekonomije i njenog nevjerojatnog potencijala kojeg nudi može postati jedan od ključnih inovativnih smjerova strateškog razvoja koje mudra i vizionarski usmjerena vodstva država i vlada ali i organizacija trebaju usvojiti.

U Hrvatskoj kao i cijeloj regiji srebrna ekonomija predstavlja nemjerljivi gospodarski potencijal koji višestruko nadilazi sam zdravstveni segment, on obuhvaća sve ranije navedene sektore, na prvom mjestu zdravstveni turizam, poslovanje s nekretninama, specifično i digitalne tehnologije, kao i financijske usluge. Hoćemo li i mi postati jedna od globalnih Plavih zona u kojima su dugovječnost i zdravlje populacije u fokusu političkih diskursa, o tome možemo odlučiti sami.

* Autor članka je sveučilišni profesor, predsjednik tematskog inovacijskog
vijeća RH, osnivač i direktor razvojno istraživačke organizacije NOVAMINA