Najskuplja sjetva pšenice do sada u Srbiji nije završena iako je prošao listopad, što je optimalni rok da se završi taj posao. Ipak, prema procjenama poljoprivrednika, moglo bi biti zasijano više nego prošle jeseni, piše portal eKapija.com.

Sjetva kasni zbog otežane berbe kukuruza koju je ometala dugotrajna kiša, ali, prema procjeni predsjednika Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije Jovice Jakšića, bit će zasijana veća površina nego prošle godine.

“Zbog suše u proljeće podbacili su prinosi drugih usjeva, pa je gubitak na proizvodnji pšenice bio manji nego na drugim kulturama, zbog čega su neki poljoprivrednici odlučili povećati površine pod tom kulturom”, objašnjava Jakšić.

Do sada je, kaže, prema grubim procjenama, sjetva obavljena na oko 70 posto površina i nije isključeno da ove godine bude zasijano više od 700.000 ha, što je više nego prošle godine kada je bilo zasijano oko 650.000 ha.

Jakšić je rekao da su poljoprivrednici smanjili količine mineralnog gnojiva, koje se koristi u sjetve, jer je preskupo, a smanjena je i upotreba deklariranog sjemena što utiče na prinos.

Razlog za povećanje površina pod pšenicom je, prema njegovim riječima i strah od proljetne suše, koja je i ove godine znatno smanjila prinose, pa se procjenjuje da bi jesenja sjetva, kada ima više vlage, mogla dati veći urod.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut rekao je da ne vjeruje da će se posijati više pšenice nego prošle godine jer proizvodnja nije isplativa.

“Ove godine samo za 300 kilograma gnojiva za jesenju sjetvu treba oko 40.000 dinara jer kilogram košta od 124 do 140 dinara, a kilogram pšenice koja je sada najskuplja košta od 35 do 40 dinara, što znači da za kilogram gnojiva treba prodati minimalno tri-četiri kilograma pšenice.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Na taj trošak treba dodati oko 12.000 dinara za gorivo za sjetvu, pa je tih 50.000 dinara troškova samo prva faza izdataka, jer na proljeće treba mineralno gnojivo za prihranu, sredstva za zaštitu, platiti zakup zemljišta od najmanje 200 eura po hektaru, a zatim slijede i troškovi žetve.

Pšenica, čiji je prosječan prinos ove godine bio oko 4,2 tone po hektaru, više se sije zbog plodoreda i izbjegavanja bolesti nego zbog toga što se na njenoj proizvodnji može zaraditi”, objasnio je Kleut.

Većina poljoprivrednika prodala je pšenicu po 35 dinara po kilogramu i, ako su imali dobar, prosječan prinos od 4,2 tone, mogli su uprihoditi manje od 150.000 dinara po hektaru.

“Cijena pšenice je sada porasla na oko 40 dinara za kilogram, a na okolnim tržištima je duži period bila i 50 dinara, ali zbog zabranjenog izvoza to nije ništa značilo proizvođačima u Srbiji.

Proizvođači su ove godine poprilično reducirali upotrebu mineralnog gnojiva i država može prevariti seljaka, ali ne može zemlju, jer ako se pšenica ne prihrani neće biti uroda”, upozorio je Dragan Kleut.