Polja lavande odgovorna su “rođenje” robota Spasoja, koji obavlja sve poslove na njivama i livadama, u voćnjacima i vinogradima, te je prava revolucija u agraru. Od nedavno je usavršen i stigla je nova verzija Spasoje 2.0. Poslovni Dnevnik posjetio ga je u Novom Sadu pokraj Šodroša, gdje se Spasoje i dalje razvija.

Novosađanin Nikola Lukičić, koji se bavi organskom proizvodnjom lavande, napravio je robota koji obavlja sve poljoprivredne poslove, prvenstveno jer je obiteljsko imanje lavande bilo preteško i prerizično za obrađivati. Kako je robot nazvan Soter, što na grčkom znači spasitelj, ubrzo su ga iz milja početi zvati Spasoje.

Kao igra autićem
“Moja obitelj ima dva hektara lavande u Sremskim Karlovcima i mislio sam kako ću to održavati i kositi trimerom ili malim traktorom. Ali nakon što sam se tri puta prevrnuo jer je teren brdovit, odlučio sam napraviti prototip robota za pomoć u polju”, govori o začetku ideje Nikola koji je studirao mehatroniku i industrijski menadžment, ali je radio i u kompaniji za snimanje dronovima.Još 2010. godine, kaže, otvorili su tvrtku, kada se još gotovo nisu ni mogli kupiti dronove, pa smo krenuli sa sklapanjem i šest godina smo bili aktivni u toj industriji, za javni i privatni sektor.

Planiraju proizvoditi ograničenu seriju 250-300 jedinica godišnje/Mitar Mitrović

Sklopili smo 30-ak dronova različitih veličina za razne primjene i tu sam stekao neka osnovna znanja za aviomodelarstvo. Prvi prototip Spasoja nastao je 2019. godine. Za to je trebalo šest mjeseci, uzeo je Nikola električne motore od invalidskih kolica i – robot ništa nije valjao. Jer na ravnom terenu je išao, a na nagibima nije bio baš uspješan.

“Cijelo imanje sam uspio pokositi robotom prije dvije godine i imao sam tada ogroman osmijeh na licu. Bilo je kao da se igraš nekim autićem. On ima daljinski upravljač i ne mora se ići za njim. Sjediš negdje i gledaš ga preko kamere. Može se imati snimak na mobilnom telefonu do kilometra udaljenosti.

Poanta i jest u tome da ga vozite daljinski i da ne morate šetati za njim. Umjesto toga sa sigurne udaljenosti upravljate strojem koja radi najrizičnije poslove na terenu kad je u pitanju održavanje voćnjaka i vinograda”, objašnjava Lukičić.

Više od 20 priključaka
Prvi prototip Spasoja bio je vrlo skromnih funkcija, dok je njegov stariji brat – Spasoje 2.0 višefunkcionalni stroj. Koristi sve motokultivatorske priključke koji su trenutno na tržištu, a ima ih više od 20. To su i alati za košenje, može se staviti pumpa za špricanje pa se sa sigurne udaljenosti mogu špricati voćnjaci i vinogradi što je najrizičnije na terenu.

“Neke statistike govore kako 20 posto radnika dobije trovanje pesticidima prilikom špricanja. Tu su i komunalni poslovi poput čišćenja snijega, a ima i četku za čišćenje asfaltiranih površina, štala i popločanih površina. Postoji i opcija izlaza na 220 volti pa može biti i neka vrsta pokretnog agregata na terenu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ima i autopilot da se potpuno autonomno kreće kroz prostor. To znači da ga jednom provozate, on zapamti putanju i sljedeći je put on sam ponovi. Znatno je precizniji od robota usisavača, jer iako imaju slične senzore za izbjegavanje prepreka, usisavač se kreće nasumično kroz prostor. Spasoje se kreće prema unaprijed definiranoj putanji sa samo jednim centimetrom mogućeg odstupanja.

Može praviti ravne linije i trake kad se kosi. Ovo je ozbiljan stroj i isplati se kad je površina obrade veća od pet tisuća kvadrata i tri hektara”, opisuje predanosti agro robota Nikola. Trenutno imaju Spasoja I., koji služi isključivo za košenje i njegove dvije “upgradeane” verzije.

Spasoje troši 2 litre benzina na sat i može raditi 3-5 sati ovisno o terenu/Mitar Mitrović

Do kraj rujna više ne primaju narudžbe kako bi mogli stići napraviti sve što su zaprimili. Planiramo imati ograničenu seriju od 250, 300 jedinica godišnje. Pored toga planiramo razviti i uslugu gdje ćemo imati flotu svojih robota koje ćemo kontrolirati iz svog kontrolnog centra u Sremskim Karlovcima.

Nešto poput rent-a-robot. Može se rentati Spasoje i naša ekipa će ga donijeti na teren, pa će se tako automatizirati održavanje voćnjaka i vinograda”, pojašnjava Nikola.

Spasoje, odnosno samo robot-rover s promjenjivim alatima košta 7500 eura, a alat se kupuje posebno – cijene im se kreću od 600 do 1000 eura. Sve se može naručiti na stranici soter.rs, kao i na svim društvenim mrežama.

Nikola dodaje kako će “YouTube” biti go-to destinacija za sve korisnike kako bi mogli vidjeti sve svari oko održavanja.

Mjesec i pol do dva treba od trenutka naručivanja robota do isporuke, sve se radi u Novom Sadu, a svaki robot ima garanciju na godinu dan. Jamstvo dvije godine je na motore Hondu i alternator koji pravi struju – ključne dvije komponente na robotu. Spasoje ima hibridni pogon, benzinski motor ima dvostruku funkciju; pogoni alat, a ujedno pravi struju za električni pogon na samom robotu putem alternatora.

Nema punjenja baterija, dokle god ima goriva – on radi. U robot se sipa običan benzin i stane 10 litara. On troši 2 litre po satu i može raditi od tri do pet sati u kontinuiranom ritmu, ovisno o zakrčenosti terena.

Najviše se za Spasoja zanimaju ljudi u godinama koji više ne mogu toliko aktivno raditi, a usluga košenje je sve rjeđa i sve je manje ljudi nudi, pa je Spasoje elegantno i sigurno rješenje za njih.

Rent-a-robot Spasoja će se moći i iznajmiti na nekoliko sati ili dana/Mitar Mitrović

Traže investitore
U timu Soter Rovera je petero ljudi, Mirko Rudić i Nikola Lukičić rade proizvodnju tzv. “hands-on”, a ostali članovi bave se prodajom, marketingom i pravnim pitanjima.

“Prošle godine smo otvorili tvrtku i sada smo start-up seed fazi, pa je vrijeme da se naš proizvod pokaže na tržištu. Tražimo i investitore koji bi nam pomogli podići proizvodnju na višu razinu i stvoriti bolje uvjete za rad. Treba nam prostor, alat i proširenje tima”, kaže Nikola. Ističe kako su im pomogli Naučno tehnološki Park Beograd u sklopu programa Raising Starts, jedinstvenog pre-seed programa podrške u najranijim fazama razvoja.

Investicije bi svakako doprinijele da se robot dovede u standardiziranu formu i proizvodi u količinama koje bi potpomogle poljoprivredu ne samo u Srbiji, nego i u regiji.

Tako je Spasoje nedavno izazvao pravo oduševljenje u malinarskom kraju Arilja jer je uspio pokositi travu i proći uskim stazama uz brdo, što je velika pomoć malinarima.