U Skupštinu Srbije stigao je Prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna o kojem bi zastupnici trebali raspravljati već ovog tjedna.

Kako se navodi u rebalansu, sredstva potrebna za financiranje proračunskog deficita, nabavu financijske imovine i otplatu glavnice po osnovi dugovanja prema domaćim i stranim zajmodavcima za izravne i neizravne obveze Republike Srbije (uključujući poslove zamjene duga prije dospijeća) iznose ukupno 976,45 milijardi dinara, što je 76 milijardi dinara više nego u sadašnjoj republičkoj kasi, izračunao je Biznis.rs.

Više za jamstva
Ujedno, rebalansom je predviđeno da se u 2024. godini mogu izdati jamstva Republike Srbije do iznosa od 405 milijardi dinara ili 3,43 milijarde eura, dok je do sada za tu namjenu bilo planirano oko dva i pol puta manje novca. – 180,96 milijardi dinara ili 1,53 milijarde eura.

Vlada Srbije planira financiranje deficita iz rebalansa, koji iznosi 215,9 milijardi dinara, osigurati iz zajmova domaćih i međunarodnih komercijalnih i multilateralnih financijskih institucija i stranih vlada, kao i iz sredstava koja je Srbiji odobrio MMF. Ukupno bi iz ovih izvora trebalo biti 545 milijardi dinara, a 290 milijardi dinara trebalo bi da se obezbedi izdavanjem državnih vrijednosnih papira na domaćem tržištu u dinarima i stranoj valuti.

Prema potrebi, ovisno o uvjetima na financijskom tržištu, sredstva za pokriće deficita, otplatu duga i stjecanje financijske imovine mogla bi doći i iz emisije euroobveznica na međunarodnom financijskom tržištu u domaćoj i stranoj valuti u iznosu od najviše 170 milijardi dinara. Od prihoda od prodaje domaće financijske imovine Vlada rebalansom proračuna očekuje najviše osam milijardi dinara za pokriće manjka.

“U slučaju da nije moguće ostvariti prihode po osnovi zaduživanja u planiranom omjeru između kredita i izdanih državnih vrijednosnih papira na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu, kao i ako je moguće osigurati bolje uvjete financiranja iz drugih izvora, promena strukture u okviru datih izvora moguće je finansiranje, uz uslov da ukupan iznos sredstava planiranih za tu namenu ne bude veći od 1,013 milijardi dinara”, ističe se u predlogu rebalansa koji je Vlada Srbije upućen Skupštini.

U slučaju ostvarivanja maksimalno planiranih prihoda po osnovu zaduživanja neophodnog za financiranje deficita, otplatu duga i nabavku financijske imovine, iznos od 36,55 milijardi dinara predstavljat će “pozitivnu promjenu stanja na računu”, ističe se u obrazloženju. U rebalansu, kao i u proračunu za 2024. godinu, spominju se i sredstva od potencijalnih privatizacija ili koncesija.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Ukoliko se tijekom godine osiguraju prihodi od privatizacije ili povoljniji dugoročni povlašteni krediti, razmjerno će se smanjiti ostali izvori kreditiranja i izdanja državnih vrijednosnih papira na domaćem i inozemnom tržištu”, stoji u prijedlogu. Najveća promjena dogodila se kod jamstava namijenjenih domaćim i stranim bankama, koja su u rebalansu “narasla” na 2,86 milijardi eura, s prethodno izračunatih 959,6 milijuna eura.

Financiranje EPS-a
Najveća i jedina novost u tom dijelu republičke blagajne je projekt “Izgradnja samouravnoteženih solarnih elektrana snage 1 GW s baterijskim sustavima za skladištenje električne energije”, za koji su državna jamstva poslovnim bankama od 1,9 milijardi eura. planiran kao rebalans.

Jamstva na ime tog projekta namijenjena su Elektroprivredi Srbije (EPS). Podsjetimo, u veljači ove godine Ministarstvo financija objavilo je da Srbija počinje projekt izgradnje samouravnoteženih solarnih elektrana snage 1 GW s baterijskim sustavima za skladištenje energije, što je, kako je ocijenio ministar Siniša Mali, “najveća investicija u obnovljive izvore energije u Europi”.