Prošle je godine na slovenskom tržištu nekretnina treću godinu zaredom pao broj kupoprodaja nekretnina, dok su cijene nastavile rasti. GURS smanjenje pripisuje Vladinim prognozama o oporezivanju nekretnina.

Prema podacima Geodetske uprave Republike Slovenije, rast cijena stambenih nekretnina i zemljišta za njihovu izgradnju u prošloj godini nije bio toliko izražen kao rekordne 2022. godine, ali je još uvijek relativno visok.

Trend rasta cijena
Na nacionalnoj razini cijene stambenih kuća porasle su za devet posto, cijene stanova u višestambenim zgradama za deset posto, a cijene zemljišta za izgradnju stambenih zgrada za 17 posto.

Prema tim izračunima, prosječna cijena stana u višestambenim zgradama na državnoj razini lani je iznosila 2920 eura po četvornom metru, što je 310 eura više nego godinu prije. Istodobno je prosječna cijena prodanih stanova u Ljubljani porasla za rekordnih 500 eura po kvadratu i premašila 4.500 eura po kvadratu.

Prosječna cijena kuće s pripadajućim zemljištem lani je, pak, iznosila 165.000 eura, što je za 24.000 eura više nego godinu prije. Prosječna veličina prodanih kuća bila je 161 četvorni metar, a srednja veličina pripadajućeg zemljišta 700 četvornih metara. U Ljubljani je za kuću sa pripadajućim zemljištem trebalo u prosjeku platiti 405.000 eura.

Broj prodanih stanova u višestambenim zgradama lani se u Sloveniji smanjio za 15 do 20 posto, a broj prodaja stambenih kuća za 10 do 15 posto, pokazuje izvješće o slovenskom tržištu nekretnina za 2024. koje je Geodetska uprava objavila jučer na svojim internetskim stranicama.

Na temelju još uvijek privremenog broja evidentiranih kupoprodaja za 2024. godinu, procjenjuje se da je lani u Sloveniji prodano oko 7000 stanova u višestambenim zgradama i oko 5000 stambenih kuća, ukupne vrijednosti nešto manje od 1,7 milijardi eura. Prema neslužbenim podacima, lani je u Sloveniji sklopljeno 24.000 do 25.000 kupoprodajnih ugovora za nekretnine ukupne vrijednosti od 2,5 do 2,6 milijardi eura.

Smanjenje broja transakcija u geodetskoj upravi pripisuju, među ostalim, najavama Vlade o oporezivanju nekretnina u obliku stambenih nekretnina i ograničavanju kratkoročnog najma nekretnina, a još više kontinuiranom visokom rastu cijena, koji ograničava dostupnost nekretnina širem dijelu stanovništva.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Procjenjuje se da je prošle godine prodano oko 4600 zemljišta za izgradnju objekata ukupne površine oko 470 hektara. Ovo je treća godina zaredom da se smanjuje broj kupoprodaja zemljišta za građenje. Prošle godine broj kupoprodaja građevinskog zemljišta manji je za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, a manji je od onog u 2021. za više od 45 posto.

Tržište stanova u Celju prošle je godine bilo najaktivnije. Slijede Kranj s okolicom i sjeverna okolica Ljubljane pa Maribora. Tržište stanova tradicionalno je najmanje aktivno u Zasavju. Što se tiče stambenih kuća, tržišna aktivnost lani je bila najveća u Celju, Mariboru i slovenskoj Istri bez obale.

Država preuzima inicijativu
Ovakva situacija na tržištu nekretnina potaknula je slovensko Ministarstvo za zajedničku budućnost na izradu Nacrta zakona o financiranju i izgradnji javnih stanova te Nacrta izmjena i dopuna Zakona o stanovanju. Također žele pojednostaviti gradnju javnih stanova za najam, a sve bi to trebalo utjecati na veću priuštiovost stanova.

Nacrti novog Zakona o financiranju i poticanju izgradnje javnih stanova za najam i izmjena i dopuna Zakona o stanovanju rezultat su terenskih konzultacija i identifikacije problema s kojima se susreću općine i lokalni stambeni fondovi.

“Vjerujem da smo s njima riješili osnovne probleme”, rekao je ministar za solidarnu budućnost Simon Maljevac u ovotjednoj izjavi za medije. Glavni cilj je osigurati izgradnju 20.000 javnih stanova za najam u roku od deset godina.