U Srbiji je započela proljetna sjetva, a ona bi se prema procjenama trebala obaviti na 2,3 do 2,5 milijuna hektara. Prema analizama Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, proljetna sjetva bi ove godine mogla biti skuplja za oko 30 posto u odnosu na prethodnu, pri čemu se ne računaju troškovi zakupa zemljišta, kredita, radne snage, osiguranja i amortizacije kao i troškovi strojnih usluga.

Procjenjuje se da će poljoprivrednici ove godine uložiti po hektaru kukuruza 738 eura, za soju 665, a za šećernu repu čak 1365 eura. Ta analiza, pokazala je i da se cijene zakupa oranica kreću u rasponu od 250 do 1000 eura po hektaru, dok je iznajmljivanje mehanizacije poskupjelo za oko 25 posto.

Poljoprivredni analitičar Branislav Gulan kaže kako zbog visokih cijena umjetnog gnojiva, ali i goriva, prošlogodišnja jesenja sjetva je bila je za oko 50 posto skuplja u odnosu na 2021.godinu, pa su troškovi za ratare bili rekordni.

Rekordni troškovi
Međutim, sezonu su obilježile visoke cijene pšenice i uljarica, na domaćem i svjetskom tržištu, što je potaknulo poljoprivrednike da sade i siju ove kulture, iako je repromaterijal skup.

“S obzirom na poticaje koje država daje, očekuje se da će biti povećane i površine kod suncokreta i šećerne repe. Prošle je jeseni došlo do znatnog povećanje sjetve uljane repice u odnosu na prethodne godine, za oko 67 posto. Zoran Rajić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu ističe kako je nužno da država što prije donese krovnu uredbu o subvencijama kako bi poljoprivrednici znali što mogu da očekuju.

Napominje i da je najnepovoljnije zaduživati se kod poslovnih banaka na kratak rok i opominje da su se u Vojvodini pojavili otkupljivači pšenice koji za novi rod nude na zeleno 25 dinara po kilogram. Iako su poljoprivrednici tu ponudu nazvali sramotnom, budući da je pšenica prošle, 2022. godine u sezoni žetve koštala 40 dinara po kilogramu.

Stručnjaci ističu da je uzrok skuplje sjetve, prije svega, mineralno gnojivo koje su poljoprivrednici štedjeli i tijekom jesenjih radova. Oni kažu da je zbog skupog gnojiva za jesenju sjetvu i na 40 posto zasijanih površina smanjena njegova upotreba, što će se odraziti na visinu prinosa.

Problem pšenice
Očekuje se da će i suncokret 2023. godine zauzeti površine kao i svih prethodnih godina. Tako je u sušnoj 2022. godini pod ovom uljaricom bilo zasijano čak 240.000 hektara. On je od svih kultura u toj godini najbolje izdržao sušu i dao, za takve uvjete, dobar prinos, prosječno oko tri tone po hektaru.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Inače u Srbiji je jesenska sjetva 2022. godine obavljena na 873.187 hektara zemljišta. To je bilo za 8,9 posto više nego 2021. godine kako je objavio Republički zavod za statistiku (RZS). Promatrano po kulturama, pšenice je zasijano  za 6,1 posto više, ječma za 19,3 posto, uljane repice za 30,9 posto, dok je raži zasijano manje za 3,6 posto.

Zbog visokih cijena pšenice za vrijeme žetve u 2022. godini, kada je u Srbiji urodilo 3,18 milijuna tona, ova kultura je dobila još više površina u cijeloj zemlji.

Budući da su proizvođači kalkulirali da će tijekom zime i proljeća dobiti veću cijenu, ali je došlo do pada na robnim burzama u svijetu sada je problem što Srbija prije žetve, na zalihama ima oko 1,4 milijuna tona zrna.

Ako se te zalihe ne prodaju, nema mjesta za smještaj novog roda. Problem je stvorila sama  država kada je prošle godine jedno vrijeme bila zabranila izvoz, baš kada su bile visoke cijene na svjetskom tržištu. Inače, Srbiji je godišnje potrebno najviše oko 1,5 milijuna tona pšenice.

Ovih dana je krenula i sjetva šećerne repe, a cilj države je da se ona počne postupno vraćati na njive u Srbiji, posebice u Vojvodini. Plan je da već u ovoj godini repa zauzme najmanje 35.000 hektara pa možda i 40.000 hektara.v