U Srbiji se konzumni krumpir proizvodi na oko 25.000 hektara. Ukupna proizvodnja iznosi od 450.000 do 500.000 tona, dok je prosječna potrošnja po glavi stanovnika oko 50 kilograma, što znači da je Srbiji potrebno oko 250.000 tona za domaću potrošnju. Od ukupne proizvodnje 50.000 tona ide u preradu.

Prerada krumpira

Preradom i konzerviranjem krumpira u Srbiji se, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, bavi 18 kompanija, a ova djelatnost obuhvaća razne proizvode, od smrznutog pomfrita do čipsa i raznih grickalica koje se prave od krumpira, prenosi portal Biznis.rs.

Ulaganje u proizvodnju krumpira je skupo – minimalna investicija iznosi 5.000 eura po hektaru. Međutim, lošim čuvanjem, odnosno neadekvatnim skladištenjem, “ispari” više od 70.000-80.000 tona krumpira koji dehidrira i postane neuvjetan, odnosno ne može da se koristi za dalju preradu.

Srbija je, prema podacima agro analitičara, nekada bila zemlja krumpira, dok je danas postala jako ovisna od uvoza. Samo na godišnjoj razini u Srbiju se uveze od 12.000 do 15.000 tona pomfrita. Loše rezultate u preradi i konzerviranju krumpira potvrđuju i podaci bonitetne kuće CompanyWall, jer se ukupna dobit ove djelatnosti za samo tri godine smanjila skoro deset puta. U 2020. godini dobit svih tvrtki koje se bave preradom i konzerviranjem krumpira iznosila je 109.575.000 dinara, dok je u 2022. rezultat poslovanja pao na 11.191.000 dinara.

Veliki broj proizvođača kaže da je reducirao proizvodnju zbog visokih troškova energenata i gnojiva, ali i nedostatka kvalitetnog sjemena. Ipak, i pored svih problema nekoliko kompanija i dalje uspješno posluje. Na prvom mjestu liste najvećih dobitnika u djelatnosti prerade i konzerviranju krumpira nalazi se poduzeće iz Čačka – Chips way, koje je prethodne godine ostvarilo EBITDA od 12.241.000 dinara. Tvornica za proizvodnju čipsa iz Čačka počela je sa radom 1971. godine. “Stručni kadrovi, suvremena tehnologija i stalno unapređivanje proizvodnje danas pozicioniraju naš Chips Way kao jednog od lidera na tržištu slanih grickalica. Kompanija svoje proizvode osim u Srbiji prodaje i na više od 10 tržišta u Europi, preko široke mreže distributera”, navode za Biznis.rs iz ove kompanije.

Ova tvrtka je nedavno bila u žiži javnosti jer je prilikom prelaska hrvatske granice u jednom od njihovih proizvoda pronađen povišena razina akrilamida. Iz kompanije su tada naveli kako su od kupca, kompanije “Plodina”, 28. srpnja dobili obavijest da se u pošiljci od 33 palete rebrastog čipsa s ukusom paprike u pakiranjima od 150 grama prilikom carinjenja na analizi pokazalo da je nivo akrilamida viši od dozvoljenog.

“Redovna isporuka je krenula nakon nekoliko dana. Napominjemo da je ovaj proizvod bio namijenjen isključivo kao robna marka za tržište Hrvatske, za jednog kupca”, istakli su tada iz ove tvrtke.

Tri najveća

Na drugom mjestu našla se u 2022. godini firma Rikardo Ari iz Beograda. Ovo mlado poduzeće posluje od 2019. godine, a rezultati iz financijskih izvještaja pokazuju da se iz godine u godinu dobit povećava. Tako je u 2020. rezultat prema EBITDA iznosio 949.000 dinara, u 2021. ostvarili su 471.000 dinara, da bi prethodna godina bila najuspješnija sa dobitkom od 3.051.000 dinara.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

Treće mjesto liste najuspješnijih zauzima poduzetnička radnja Tanje Gavrilović – MG iz Guče. Podaci pokazuju da je u 2020. rezultat poslovanja iznosio 350.000 dinara, zatim u 2021. – 748.000 dinara, i u prošloj godini EBITDA je iznosila 2.254.000 dinara.