Prerađivačka industrija u BiH u ožujku potonula za čak 16,1 posto

Autor: Poslovni dnevnik , 29. travanj 2020. u 22:00
Glavna osobina rebalansa proračuna je ta da je planirano 500 mil. KM za Fond za stabilizaciju gospodarstva/Robert Anić/PIXSELL

U proizvodnji metala u ožujku, u odnosu na isti mjesec 2019., pad je iznosio 41,8 posto, u proizvodnji namještaja 34,5 posto, odjeće 19,6 posto i tekstila 19,5 posto.

Uslijed krize izazavne virusom Covid-19 industrijska proizvodnja BiH u ožujku bilježi značajan pad, a najviše je potonula prerađivačka industrija, piše Indikator.ba.
Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini, sezonski prilagođena, bilježi pad za 9,9 posto u ožujku ove godine u odnosu na isti mjesec 2019.

U prva tri mjeseca 2020. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine proizvodnja je bila manja 3,8 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Tako je u ožujku 2020. u odnosu na isti mjesec 2019. proizvodnja energije manja za 0,6%, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju 10,6%, a pala je i ostala proizvodnja. U prerađivačkoj industriji zabilježen je pad od čak 16,1 posto.

U sklopu prerađivačke industrije, u proizvodnji osnovnih metala u ožujku u odnosu na isti mjesec 2019. godine pad je iznosio 41,8 posto, u proizvodnji namještaja 34,5 posto, u proizvodnji odjeće 19,6 posto i tekstila 19,5 posto. Rast je, između ostalog, zabilježen kod prehrambenih proizvoda 1,7 posto, te papira i proizvoda od papira 4,4 posto.

Uspostava Jamstvenog fonda

Zbog takve ekonomske situacije u Federaciji BiH će na snagu stupiti rebalans ovogodišnjeg proračuna u iznosu od 5,5 milijardi KM (oko 2,8 mlrd eura). To je prvi usvojeni rebalans proračuna u cijeloj regiji.

“U odnosu na dosadašnji iznos proračun je povećan za 554,538.278 KM ili za 11%”, rekao je federalni premijer Fadil Novalić. Glavna osobina rebalansa je ta da je planirano 500 mil. KM za Fondu za stabilizaciju gospodarstva, koji će poslužiti za primjenu zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica u uvjetima pandemije.

0,6

posto u ožujku 2020. bila je manja proizvodnja energije u odnosu na isti mjesec 2019. godine

“Usto, planirano je 20 milijuna za uspostavu jamstvenog fonda pri Razvojnoj banci FBiH, što bi s preostalih 80 milijuna koji su već tamo alocirani, predstavljalo potencijal od 100 mil. KM, koji bi, u razgovoru s bankama, bio multiplicirani kapacitet jamstava u iznosu od 500 mil. KM”, objasnio je Novalić.

Dodatnih 21 mil. KM planiran je rebalansom proračuna za zdravstvo, tri milijuna za karantene i 18 mil. za sanaciju posljedica pandemije koronavirusa. Kao pomoć nižim razinama vlasti, kantonima, planirano je 200 mil.KM.

Manja tekuća plaćanja

Ovim rebalansom sva su ministarstva smanjila tekuća plaćanja. Tako su najveća smanjenja: 1,8 milijuna KM političkim strankama, 495.000 KM za unaprjeđenje transparentnosti u radu vlade, za upis radnog staža 7 milijuna KM itd.

Također, plaćanje veteranima smanjuje se ukupno 20 mil. KM, ali nisu smanjena njihova individualna prava. Ministarstvo obrta isplatit će 5,39 milijuna KM manje, Ministarstva obrazovanja 3 milijuna, Ministarstvo okoliša 3,5 milijuna a Ministarstvo prometa 15,2 milijuna KM. Rashodovna strana proračuna pretrpjela je značajne promjene zbog potrebe da se pomogne gospodarstvu, odnosno planira značajan novac u stabilizacijskom fondu.

Kada je riječ o plaćama, naknadama i doprinosima, iznos je smanjen, ali to, kako je rečeno, ne znači smanjenje osnovice niti smanjenje pojedinačnih osobnih dohodaka zaposlenika već isključivo uštede koje su se pojavile kod većine proračunskih korisnika zbog činjenice da su prijemne procedure otkazane ili odgođene.

Poljoprivrednici RS protiv obmanjujuće kampanje ‘Kupujmo domaće’

Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske priopćio je da ne prihvaća kampanju “Kupujmo domaće” koju provodi Privredna komora RS. Razlog je što se promoviraju prerađivači mesa s uvoznim sirovinama, što je obmana, prenosi AgroTV. “Od navedenih devet mesnih industrija koje promovira Privredna komora da navodno kupuju domaće životinje za klanje i njihovo meso prodaju našim kupcima, to čini samo mali broj dok većina uvozi gotovo svo meso koje prerađuju i prodaju na domaćem tržištu”, kažu iz Saveza.

Komentirajte prvi

New Report

Close