Može li oko 400.000 ljudi koji su se zbog pandemije Covida-19 vratili iz inozemstva u Srbiju naći posao u domovini i zaraditi i više nego što su zarađivali vani te nadoknaditi smanjenje priljeva novčanih doznaka, kao što je najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić? Stručnjaci smatraju drukčije, tj. da će oni povećati nezaposlenost, ali i srušiti plaće, prije svega u privatnom sektoru, piše Danas.

Pad BDP-a do 7 posto

Prema procjeni Svjetske banke u Srbiju je prošle godine ušlo oko 4,16 milijardi dolara doznaka. Procjena Svjetske banke za regiju Europe i Središnje Azije, u koju spade i Srbija, govore da će se ove godine doznake smanjiti za čak 28 posto.

U Srbiju bi tako ušlo oko 1,2 milijarde dolara manje nego lani. Prema podacima Narodne banke Srbije, priljev po osnovu doznaka 2019. iznosio je 3,5 milijarde eura.

U prva dva mjeseca 2020. zabilježen je priljev od 450,9 milijuna eura, što je 10% manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. U međuvremenu, srpska vlast poziva povratnike da posao pronađu u zemlji, odnosno da ušteđevinu, ako je imaju, ulože u djelatnosti kao što je voćarstvo, pčelarstvo ili seoski turizam.

“Od toga da će oni pronaći posao ovdje u kratkom roku, a to znači ove godine, nema ništa“, kaže Petar Đukić, profesor ekonomije na Tehnološko-metalurškom fakultetu.

“I dalje mislim da će utjecaj krize na Srbiju biti velik i očekujem pad BDP-a od pet do sedam posto. Teško je reći koliko je ljudi koji utječu na priljev doznaka došlo u Srbiju, ali 99 posto njih neće ove godine nastaviti svoje ekonomske aktivnosti u zemljama iz kojih su došli“, objašnjava Đukić.

“Sada će se ponovno povećati nezaposlenost i doći će do pada doznaka iz svih zemalja koje će zahvatiti recesija. Povratnici će napraviti pritisak na tržištu rada, što će dovesti do pada cijene rada. To će možda i uravnotežiti ponudu i potražnju, jer mislim da mi imamo i plaće i mirovine veće nego što je snaga ekonomije. Izvjesno je da će kriza dovesti do pada standarda ili do pada plaća i zaposlenosti. Najviše će pogoditi privatni sektor, ali i javni sektor će se morati prilagođavati, jer ne mogu ostati iste plaće i isti broj zaposlenih ako se smanji obujam posla i ekonomska djelatnost“, ocjenjuje Đukić.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Zbog recesije manje će slati

Vladimir Grečić, stručnjak za migracije, objašnjava da su se vratili uglavnom ljudi koji su ostali bez posla, posebno u Austriji, oni kojima su istekli ugovori, a poslodavci ih nisu produžili. Ima i onih koji su se vratili u Srbiju iz straha da se vani ne razbole, jer bi sami morali plaćati liječenje ako nemaju zdravstveno osiguranje.

“Teško je ocijeniti koliko će iznositi smanjenje doznaka, jer kriza još nije završena. Ne zna se koliko će se ljudi vratiti. U tim zemljama će biti velika recesija, pa će ljudi manje slati u Srbiju. Pitanje je i strukture povratnika. To su uglavnom ljudi s niskim kvalifikacijama“, navodi Grečić.

On podsjeća da još nije donesena strategija o ekonomskim migracijama, niti akcijski plan, kao i da bi trebalo organizirati nešto slično New Dealu da bi se ljudi zaposlili.