Bivša vlada Crne Gore, na čelu s Duškom Markovićem, uredbom i nerealnim procjenama o količinama štetnih plinova koji se ispuštaju u zrak, stvorila je okružje u kojem je bilo moguće da se iz blagajne Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) prenese Kombinatu aluminija (KAP), u vlasništvu Veselina Pejovića, oko 17 milijuna eura.

To je obavljeno u veljači, uoči promjene vodstva većinski državne energetske kompanije EPCG. Novo vodstvo kompanije traži od Vrhovnog tužiteljstva da istraži financijske operacije koje su se dogodile neposredno prije njihovog dolaska.

Temelj za navedenu transakciju, prema nalazima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), bila je vladina odluka o besplatnoj dodjeli tzv. emisijskih kredita, kojom je za EPCG, odnosno njezinu Termoelektranu Pljevlja i KAP, određeno da mogu ispustiti gotovo iste količine ugljikovog dioksida u atmosferu.

EPCG je ispustila više štetnih plinova od visine kredita, a KAP manje, pa je višak uz odobrenje bivše vlade prodao Elektroprivredi.

Sugovornici CIN-CG-a tvrde da je količina emisijskih kredita KAP-u bila nesrazmjerna i pravljena na projekcijama iz razdoblja 2005-2008. godine, kada je dosegnuta rekordna proizvodnja aluminija, gotovo tri puta veća nego sada, uz potrošnju velikih količina mazuta, koji je u međuvremenu zamijenjen plinom.

Procjena prema starim podacima

I iz Ministarstva kapitalnih investicija ocijenili su da je riječ o zloporabi bivše vlasti, jer su emisije ugljikovog dioksida iz KAP-a i EPCG-a, odnosno TE, procijenjene na temelju potrošnje od prije 15 godina.

Milutin Đukanović, novi predsjednik Odbora direktora EPCG-a, kaže da je riječ o skrivenoj državnoj pomoći KAP-u koji je u vlasništvu privatne Pejovićeve kompanije Uniprom od 2014. godine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Đukanović tvrdi da EPCG nije imala potrebu davati novac KAP-u, već je na temelju veće potrošnje mogla od države izravno dokupiti nedostajuće kredite i uplatiti novoformiranom Eko fondu oko18 milijuna eura, od čega bi se značajan dio vratio kroz financiranje ekoloških projekata.

Usvajanjem Zakona o potvrđivanju Pariškog sporazuma 2017. godine i Nacionalnom strategijom o klimatskim promjenama Crna Gora se obvezala da će pridonijeti globalnom smanjenju emisija štetnih plinova tako što će smanjiti emisije za najmanje 30 posto do 2030. godine u odnosu na 1990. godinu.

Da bi ograničila emisije štetnih plinova iz najvećih onečišćivača (TE Pljevlja, KAP i Željezara Toscelik) bivša vlast usvojila je u prosincu 2019. Zakon o zaštiti od negativnih utjecaja klimatskih promjena.

U veljači prošle godine bivša vlada je donijela prvi podzakonski akt, uredbu kojom je utvrđeno da će se ukupna dopuštena emisija štetnih plinova smanjivati za 1,5 posto godišnje, od 3,303.542 tone CO2 u 2021. godini do 2.840.155 tona 2030. godine.

Uredbom je ustanovljena i dodjela besplatnih emisijskih kredita do 2025., do prelaska postrojenja na suvremenije tehnologije. KAP-u i TE dodijeljeni su krediti za po 1,020.840 tona emisije CO2, a Željezari Toscelik za 5800 tona.

Popust od pet posto

Termoelektrani je lani nedostajalo 307.000 tona emisijskih kredita za CO2, a isto toliko joj je bilo potrebno ako nastavi s radom ove godine. KAP je uz ovakvu procjenu imao ogroman višak, pa je obavljena transakcija uz popust od pet odsto u odnosu na uredbom utvrđenu cijenu (24 eura po toni), što je ukupno gotovo 17 milijuna eura s PDV-om.

Iz vladine uredbe ne proizilazi obveza da EPCG kupuje od drugih kompanija nedostajuće emisijske kredite, a najviše što je mogla riskirati, čak i ako ne uplati novac u državni Eko fond, bila je kazna do 40.000 eura. Inače, TE Pljevlja prekoračila je 20.000 radnih sati dopuštenih za razdoblje do 2023. godine, pa se mogu očekivati stroge kazne europske Energetske zajednice.

Milutin Đukanović sudionike u tom poslu naziva organiziranom kriminalnom skupinom i podnio je kaznenu prijavu Vrhovnom državnom tužiteljstvu. Prijavom su obuhvaćeni bivši premijer Duško Marković i ministrica ekonomije Dragica Sekulić, vlasnik Uniproma Veselin Pejović i direktor Eko fonda Jovan Martinović, kao i članovi bivšeg Odbora direktora EPCG-a. Većina njih je odbacila navode iz kaznene prijave.

Kompanija Uniprom poziva se na “zakone i logiku” i tvrdi da se nigdje u uređenom svijetu resursi ne dijele prema potrebama, nego prema tome koliko kome pripada u pravednoj raspodjeli.

Jovan Martinović, direktor Eko fonda, komentirajući kaznenu prijavu protiv njega kaže da je riječ o velikom nepoznavanju materije.

Vladinom Uredbom je utvrđeno da se krediti dodjeljuju putem javne dražbe. Đukanović u prijavi, međutim, tvrdi da “Marković i Sekulić nikada nisu osnovali povjerenstvo koje je trebalo provesti dražbu, a sve s ciljem omogućavanja Unipromu da stekne protupravnu korist”.

Martinovićevu krivnju on vidi u tome što je, kako tvrdi, kupoprodaja emisijskih kredita između EPCG-a i KAP-a obavljena na temelju sporazuma između dvije kompanije i da to Eko fond nije smio prihvati prilikom registracije emisije.