Hrvatska je gotovo samodostatna u proizvodnji pilećeg mesa, a peradari godišnje proizvedu 71.600.000 kg očišćenog pilećeg mesa, s prosječnom težinom brojlera (žive vage, op.a.) 1,9 do dva kilograma. Sada su neki domaći peradari zabrinuti zbog velike investicije u novu tvornicu koju je najavio ukrajinski poduzetnik Andrij Matiukha.

Dakle, kompanija kojoj je vlasnik, Petrinja Chicken Company (PCC), planira u Hrvatskoj godišnje proizvoditi 150 tisuća tona piletine, prosječne težine žive vage 2,6 kilograma, što je dva puta više od dosadašnje nacionalne proizvodnje.

Rashlađeno meso
Plan im je da 90 posto izvoze na europsko i azijsko tržište, a tek 10 posto na hrvatsko. Bez obzira na to, peradari se boje da će ove količine narušiti stanje na tržištu i potpuno uništiti domaću proizvodnju. Reagirali su i u Evropskom udruženju peradara (AVEC) čiji je mišljenja da će izgradnja pogona u Petrinji imati ogroman utjecaj na peradare u Hrvatskoj, ali i regiju te cijeloj EU.

U Srbiji koja je također samodostatna u proizvodnji pilećeg mesa ne vide razloga za brigu. “Za Srbiju i zemlje u okruženju karakteristične su navike potrošača, a to je kupovina rashlađenog mesa, nezamrznutog kakvo proizvode ukrajinski proizvođači”. kaže za portal Agroklub.rs predsjednica Udruženja peradara Srbije Sanja Čelebićanin otkrivši da godišnje u toj zemlji proizvode između 115 i 120 tisuća tona pilećeg mesa, odnosno 62 milijuna brojlera.

Smatra da se u samoj maloprodaji neće ništa promijeniti, a dodala je i da nije došlo do poremećaja tržišta kada je ukrajinska grupa MHP preuzela Perutninu Ptuj prije nekoliko godina.

“Mi smo još uvijek treća zemlja pa kao što mi treba imati dozvole da izađemo na EU tržište, tako će biti potrebne i njima za izvoz u Srbiju”, komentira i dodaje da Srbija izvozi u šest zemalja CEFTA-e, a želi biti još konkurentnija, te povećati obim proizvodnje kako bi krenula i na EU tržište.

Brojlerska proizvodnja na godišnjoj razini u Bosni i Hercegovini je veća od 50 milijuna utovljenih pilića, odnosno oko 72.000 tona pilećeg (očišćenog) mesa. “Smatramo da smo sasvim samoodrživi”, kaže predsjednik Koordinacijskog odbora peradara u BiH i izvršni direktor Mesne industrije Madi Edin Jabandžić.

Dodaje kako nastoje otvoriti nova tržišta te da se mogu pohvaliti izvozom u zemlje CEFTA-e, kao i izvozom u EU (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Austrija, Švedska, Švicarska).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Na raspolaganje za izvoz u susjedne države se može staviti 25 posto ukupnih količina iz Bosne i Hercegovine”, otkriva te dodaje da mu je teško komentirati bilo čije planove.

Dvojbena realizacija
“Svatko od nas ima pravo planirati, ali od plana do realizacije određenog projekta često prođe dosta vremena”, ističe. Dodaje da će vrijeme pokazati što će sve od navedenog na kraju biti realizirano.

“Ako projekt u potpunosti bude ostvaren sigurno je moguće da će dođi do određenih viškova na tržištu EU i CEFTA-e. Zabrinuti jesmo, ali ono što nas još više zabrinjava je spora reakcija države na uvozne lobije, troma administracija i nedovoljna poticajna politika u BiH”, zaključuje Jabandžić za Agroklub.rs.