U devet mjeseci ove godine uvezeno je zlata i zlatnih predmeta s dažbinama u vrijednosti od 38.102.053 KM, što je u odnosu na cijelu prošlu godinu manje za više od 21,7 milijuna KM.
Slabija kupovna moć stanovništva i pad potražnje doveli su do pada uvoza zlata u BiH, a istovremeno je smanjen i izvoz ovog plemenitog metala jer su obiteljske blagajne bile prazne.
Naime, za devet mjeseci ove godine uvezeno je zlata i zlatnih predmeta s dažbinama u vrijednosti od 38.102.053 KM, što je u odnosu na cijelu prošlu godinu manje za više od 21,7 milijuna KM, podaci su Uprave za neizravno poreze (UNO) BiH.
Slabija kupovna moć stanovništva i pad potražnje doveli su do pada uvoza zlata u BiH, a istovremeno je smanjen i izvoz ovog plemenitog metala jer su obiteljske blagajne bile prazne.
Naime, za devet mjeseci ove godine uvezeno je zlata i zlatnih predmeta s dažbinama u vrijednosti od 38.102.053 KM, što je u odnosu na cijelu prošlu godinu manje za više od 21,7 milijuna KM, podaci su Uprave za neizravno poreze (UNO) BiH.
Smanjen uvoz
Dodaju da je za devet mjeseci ove godine uvezeno 658.019,84 KM zlata, uključujući zlato presvučeno platinom, neprerađeno ili u obliku poluproizvoda, te u obliku praha.
“U Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 12.112.760,09 KM zlata u otpacima i dijelovima od plemenitih metala ili metala platiranih plemenitim metalima, što je znatno manje u odnosu na prošlu godinu, kada je uvezeno više od 28,4 miliona KM”, kazali su iz UNO.
Dodaju da je u BiH uvezeno 24.198.048,19 KM nakita i njegovih dijelova od plemenitih metala ili metala platiranih plemenitim metalima, što je za 2,6 milijuna KM manje nego prošle godine. “U ovoj godini uvezeno je 935.360,79 KM nakita ili filigranskih predmeta i njihovih dijelova”, kazali su iz UNO BiH i dodali da najviše plemenitih metala na našem tržištu dolazi iz Italije, Turske i Slovenije.
Kako su kazali, ove godine je zabilježen pad izvoza za 27.034.978 KM manje nego prošle godine, a najzastupljenije zemlje izvoznice su Češka, Litva i Njemačka. Otkupljivači i prodavači zlata ističu da je primjetno da malo ljudi kupuje zlato, jer, kako kažu, ljudi gledaju kako preživjeti, budući da su cijene osnovnih životnih namirnica jako visoke, pa im kupovina zlata više predstavlja luksuz.
Manja privlačnost
“Ljudi nemaju novca. Kupuju nakit samo za posebne prilike, kao što su vjenčanja i krštenja”, rekla je vlasnica zlatarnice u Banjoj Luci i dodala da je ukinula i prodaju nakita dijaspori, koja je do Inače, u zlatarnicama trošio veće svote novca nego domaći kupci. Sličnu sudbinu dijele i sarajevski zlatari. Kako navode, i prodaja i kupnja najpopularnijeg plemenitog metala ove su godine bile znatno slabije nego prethodnih godina.
“Kada je pandemija uzela maha 2020. godine, veliki broj građana je zbog straha od neizvjesnosti prodavao zlatne lančiće, prstenje i slične suvenire. Međutim, kupnja je sada znatno usporena, jer ljudi jednostavno nemaju više što prodati”, rekli su u zlatarnici. Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” kaže da se cijena zlata mijenjala, pa je prije sadašnjeg rata na Bliskom istoku bila u padu.
“Kako su kamatne stope rasle, ulaganje u zlato postalo je relativno manje privlačno, a to svakako može objasniti dio pada vrijednosti u oba smjera. Međutim, kontinuirana inflacija i pad kupovne moći mogu objasniti drugi dio uzroka, tj. odnosno pada potražnje, jer je sve manje prihoda za nenužne potrebe i za investicije”, rekao je Gavran.
Iako se, kako je rekao, taj vrijednosni aspekt trenutno mijenja, jer cijena zlata ponovno raste, pa bismo, kako kaže Gavran, uskoro mogli imati djelomice drugačije podatke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu