Sve zemlje bivše Jugoslavije su drugo najveće i najvažnije izvozno tržište za Srbiju nakon EU, a u gotovo svim tim zemljama u okruženju zabilježeno je smanjenje srpskog izvoza.

Tijekom prošle godine Srbija je u pet zemalja bivše Jugoslavije, od kojih su tri članice CEFTA, plasirala robu u vrijednosti od 5,9 milijardi eura, dok su u zemlje EU, bez Slovenije i Hrvatske, izvezeni proizvodi vrijedni 16,3 milijardi eura.

Crna Gora iznimka
Najveći pad izvoza zabilježen je u razmjeni sa Hrvatskom od skoro 10 posto, a potom sa BiH. Izvoz je smanjen u Sloveniju i Sjevernu Makedoniju, dok je veći plasman u 2023. u odnosu na prethodnu godinu ostvaren samo u Crnoj Gori. Zbog visokih troškova proizvodnje, inflacije te ogromnih poskupljenja srpska roba sve je više nekonkurentna što se najbolje vidi po tome da potrošači masovno odlaze u pogranična mjesta u Hrvatskoj i druge okolne države u kupovinu osnovnih životnih namirnica

S druge strane, Srbija je i smanjila uvoz iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Najveći pad uvoza zabilježen je iz Crne Gore, a dvocifreno smanjenje primjetno je i na primjerima Sjeverne Makedonije i BiH.  Ukupna razmjena sa pet država pala je i to za više od 500 milijuna eura. Dok je 2022. ukupna vanjskotrgovinska razmjena iznosila 9,8 milijardi eura, prošle godine spustila se ispod 9,3 milijarde.

Zamjenik direktora Nove ekonomije Aleksandar Milošević za Euronews Srbija kaže kako je na smanjenje izvoza robe iz Srbije u zemlje u okruženju utjecalo više faktora, a da je jedna od njih cijena električne energije, odnosno energenata. Navodeći visoku inflaciju prošle godine i tečaj dinara prema euru, Milošević je rekao kako je Srbija postala cjenovno manje konkurentna.

“Kada imate stabilan dinar, to je jako dobro s jedne strane za građane, za kupovnu moć, ali s druge strane za izvoz nije dobro zato što naša roba poskupljuje budući da imamo inflaciju i onda postajemo nekonkurentni. Dakle, nama rastu značajno cijene u dinarima i samim tim nam značajno rastu cijene u eurima i naši proizvodi i usluge postaju skuplji u regiji.”, kaže Milošević.

Mesni sunovrat
Upitan je li to jedan od razloga zbog kojeg građani Srbije odlaze preko granice po jeftinije proizvode, Milošević je naveo da su ljudi ranije odlazili u Mađarsku po neke proizvode ili po gorivo u BiH.  “To je bilo zbog trošarina na gorivo, kod nas su jako visoke trošarine što utječe na to da je kod nas recimo gorivo skuplje, ali vjerojatno dominantni uzrok što ljudi sada prelaze granicu je što su kod nas proizvodi znatno skuplji”, rekao je Milošević. Navodi kako su proizvodi iz Hrvatske postali znatno jeftiniji za građane Srbije.

“Kada govorim konkretno o mesu, mi smo praktično uništili naš stočni fond u prethodna dva desetljeća i na to nam je sada došla afrička svinjska kuga koja je nanijela katastrofalne štete i dramatično je povećala cijene svinjetine i uopće cijene mesa u Srbiji. Prije samo par godina bile su mnogo niže nego što su sada i onda nije ni čudo što netko odlazi u susjedne države kupovati meso”, kaže Milošević.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’