EN DE

Odbili proračun, 23.000 zaposlenika ostalo bez povećanja plaće

Autor: Poslovni.hr/Hina
02. lipanj 2026. u 17:05
Podijeli članak —
Foto: SHUTTERSTOCK

Ovakav rasplet potvrđuje duboku krizu koja se pojačava u vladajućoj koaliciji hrvatskih, bošnjačkih i srpskih stranaka na državnoj razini uoči ovogodišnjih općih izbora.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nije usvojilo prijedlog proračuna za 2026. godinu čime je blokirano povećanje primanja za više od 23.000 zaposlenih i korisnika državnog proračuna koji su među najslabije plaćenim službenicima na više razina vlasti u toj državi.

Za proračun je po riječima državnog ministra financija Srđana Amidžića glasovala samo srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Protiv je bio hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, kojega vodeće hrvatske političke stranke u BiH ne smatraju legitimnim predstavnikom Hrvata, dok je bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović bio suzdržan.

On je to objasnio činjenicom da državnom radio-televizijskome servisu (BHRT) nisu izdvojena sredstva u proračunu čime se dovodi u pitanje njegov opstanak.

Komšić, za kojeg nije objavljen razlog protivljenja, i prošle je godine glasovao protiv usvajanja proračuna inzistirajući da se u financiranje uključi sedam institucija kulture sa sjedištem u Sarajevu.

Njegova stranka Demokratska fronta nije dio vladajuće većine.

Proračun je ranije jednoglasno usvojilo Vijeće ministara BiH, no prema ustavnim i zakonskim procedurama formalni predlagatelj proračuna prema Parlamentarnoj skupštini BiH je Predsjedništvo BiH.

Prema navodima iz Ministarstva financija i trezora BiH, proračunom je bilo predviđeno više od 65 milijuna eura za povećanje primanja zaposlenih u institucijama BiH.

To uključuje primjenu veće osnovice od 1. siječnja, rast toplog obroka u skladu s kolektivnim ugovorom, regres te povećanje naknade za prijevoz za 15 posto.

Blokada proračuna najizravnije pogađa zaposlene u državnim institucijama, čije su plaće niže od primanja zaposlenih na entitetskoj, županijskoj, pa i gradskoj razini vlasti. Riječ je o administraciji, policijskim i sigurnosnim agencijama, pravosudnim institucijama, službenicima u ministarstvima, agencijama i drugim tijelima državne razine, koji već dulje upozoravaju na nepovoljan materijalni položaj.

Usvajanje proračuna važno je i zbog ispunjavanja međunarodnih obveza BiH te provedbe projekata povezanih s europskim integracijama. Iako Plan rasta EU ne ovisi isključivo o proračunu, blokada državnog financijskog okvira šalje lošu poruku Bruxellesu i dodatno slabi sposobnost institucija BiH da provedu reforme potrebne za korištenje europskih sredstava.

Ovakav rasplet potvrđuje duboku krizu koja se pojačava u vladajućoj koaliciji hrvatskih, bošnjačkih i srpskih stranaka na državnoj razini uoči ovogodišnjih općih izbora.

Autor: Poslovni.hr/Hina
02. lipanj 2026. u 17:05
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close