Najamnine u Srbiji u dva su mjeseca skočile za čak 30 posto, ali agenti za nekretnine kažu da je uzrok novi val ruskih imigranata. Ove godine Rusijom su kružile glasine da bi tamošnje vlasti mogle najaviti novi val mobilizacije. Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je te glasine “besmislicom” i tvrdi da trenutačno nema potrebe za regrutacijom ili da mnogi Rusi ionako napuštaju zemlju – za svaki slučaj, piše ruski medij Meduza, kojeg je sud 2023. proglasio “nepoželjnim”.

Novi val imigracije

Agent za nekretnine Andrej Stokić iz agencije Attico Group, koji većinu posla obavlja s ruskim klijentima u Novom Sadu, za Novu ekonomiju kaže da se novi val dolazaka već osjeća na tržištu. “Na tržištu nema dovoljno stanova u odnosu na potražnju ruskih građana koji su došli u Srbiju”, kaže Stokić. Prema njegovim riječima, novi val imigracije započeo je prije otprilike dva mjeseca i očekuje se da će se nastaviti. “Mislim da je svaki avion unaprijed rezerviran za sljedeće razdoblje”, kaže Stokić.

Povećana potražnja već se odrazila na cijene najma stanova. “Najamnine su trenutačno oko 30 posto veće nego prije dva mjeseca. Primjerice, stanovi koji su koštali 1000 eura sada se iznajmljuju za 1300, dok stan koji je koštao 400 eura sada može biti i do 600 eura mjesečno”, objašnjava Stokić.

Agent za nekretnine Nikola Čobić iz agencije CityExpert potvrđuje da je pritisak na beogradsko tržište ponovno jak. Međutim, napominje da se novi ruski najmoprimci ponašaju drukčije od onih koji su došli u Srbiju tijekom prvog velikog vala 2022. godine.

“Puno su oprezniji, ne ustručavaju se iznajmiti bilo što po svaku cijenu”, kaže Čobić za Novu Ekonomiju.

Prvi veliki priljev ruskih građana u Srbiju dogodio se 2022. godine, nakon što je predsjednik Putin najavio djelomičnu mobilizaciju. Ove godine u Srbiju se doselilo više od 19 tisuća ruskih državljana, dok ih je 2023. godine došlo gotovo 23 tisuće, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Ruski državljani tada su najviše dolazili u Novi Sad, općine Novi Beograd, Vračar, Zvezdara, Stari grad i Savski venac. Usporedbe radi, prije rata u Ukrajini u Srbiju se godišnje doseljavalo između 500 i 2000 ruskih državljana. U to vrijeme najamnine su “nenormalno rasle”, čak do 200 posto, prema Čobiću, ali su počele padati oko 2023. Međutim, nisu se vratile na razinu na kojoj su bile prije rata.

“Druga polovica 2024. i 2025. bile su stabilnije i naši ljudi su si već mogli priuštiti te cijene. Sad ćemo vidjeti kako će novi val utjecati na naše građane”, kaže Čobić. Prema njegovim riječima, na tržištu još uvijek postoje najmodavci koji daju prednost domaćim najmoprimcima ili ne žele iznajmljivati ​​stanove strancima. “Još uvijek ima nade za naše ljude, ako žele konkurirati Rusima za dobre lokacije ili dobro opremljene stanove, ipak će morati izvući više nego u lipnju ove godine”, kaže Čobić.

Kada ponuda stanova ne može pratiti rast potražnje, cijene neminovno rastu. Za lokalne najmoprimce to može značiti da sve veći dio prihoda troše na najamninu, da moraju tražiti manje stanove ili se preseliti u jeftinije dijelove grada.

Podatkovni centri

Znate li koliko bi vaša tvrtka izdržala bez ključnih sustava i koliko bi je stajao prekid?

Od Murtera do Zagreba

Imate li plan za vikend? Ovi restorani mogli bi biti razlog da krenete na put

Ekonomist Milojko Arsić za Novu ekonomiju kazuje da novi priljev stranaca dodatno povećava pritisak na tržište, odnosno da je problem priuštivog stanovanja u Srbiji puno stariji. “Jedino racionalno dugoročno rješenje je povećanje ponude stanova, odobravanje većeg broja dozvola za privatnu gradnju i izgradnja novih naselja od strane države u kojima bi stanovanje bilo dostupno pod povoljnijim uvjetima. To je nešto što država nije uspjela učiniti u posljednjih 15 godina”, kaže Arsić.

Stambena politika

Kao primjer ozbiljnijeg uključivanja države u stambenu izgradnju navodi naselje Stepa Stepanović u Beogradu, gdje je izgrađeno oko 4600 stanova. Prema njegovim riječima, takvi projekti trebali bi biti dio šire i dugoročnije stambene politike.

“Moramo sustavno raditi na poboljšanju uvjeta stanovanja. Međutim, država je uglavnom promovirala Beograd na vodi, koji je namijenjen najbogatijima. Paradoksalno je da smo se bavili rješavanjem stambenog problema bogatih, a zanemarili siromašne”, kaže Arsić.

Problem je što su cijene nekretnina dugo vremena visoke u odnosu na plaće. “Omjer cijene po kvadratu i plaće nepovoljniji je nego u mnogim drugim zemljama. U našoj zemlji potrebno je izdvojiti veći broj mjesečnih plaća kako bi se priuštio jedan kvadratni metar stana”, objašnjava Arsić.

Cijene nekretnina rastu zbog inflacije, tj. skupljih materijala, investicijske gradnje poput Beograda na vodi ili programa stambenih kredita za mlade. Stoga svaki novi val potražnje dodatno pogoršava situaciju građana koji teško mogu pratiti cijene stanova.

Međutim, Arsić upozorava da dolazak stranca ne treba promatrati samo kroz porast najamnine i cijena nekretnina. Drugim riječima, novi priljev ruskih građana može dodatno povisiti najamnine, bez obzira na to je li stvorio problem pristupačnog stanovanja u Srbiji ili ne. Taj problem postoji godinama, dok novi val samo povećava pritisak na tržište, koje već nema dovoljno dostupnih stanova za ljude sa skromnim primanjima.