Građevinska industrija u Srbiji u posljednjem desetljeću je doživjela pravu eksploziju u obimu radova, prihodima i dobiti. To se lako može uočiti i golim okom, ponajprije u Beogradu, ali sve više i u drugim dijelovima zemlje.

Od tipova gradnje dominira zgrade, ali daleko od toga da niskogradnja nije zastupljena, prije svega u velikim državnim projektima izgradnje mreže auto-putova, gdje sudjeluje konzorcij domaćih i stranih, državnih i privatnih poduzeća.

Skuplja novogradnja
Pokazatelj rasta građevinske industrije je i rast cijena kvadratnog metra u novogradnji po gradovima. Pandemija korona virusa nije toliko zaustavila započeti trend, koliko rast cijena materijala u 2022. godini. Rast se nastavio, ali usporenim tempom. Dodatan problem predstavlja i konstantan deficit radne snage, zbog čega su domaći izvođači radova prinuđeni na uvoze nekvalificiranih radnika, najčešće iz Turske, Indije, Pakistana, Kazahstana..

Analiza portala Biznis.rs uključuje podatke za 2022. godinu, kada je, prema Republičkom zavodu za statistiku, vrijednost izvedenih radova u zemlji porasla za 5,8 posto mjereno tekućim cijenama, na 614,7 milijardi dinara. Promatrano prema vrsti građevina, 44,1 posto vrijednosti izvedeno je na zgradama (stambenim i nestambenim), dok je ostatak na ostalim građevinama (prometnicama, cjevovodima, složenim industrijskim građevinama i sl.).

Ukupna vrijednost radova koju su izvođači iz Srbije izveli u inozemstvu u 2022. godini iznosila je 19,95 milijardi dinara. Najveća građevinska aktivnost zabilježena je u Ruskoj Federaciji – 45,3 posto od ukupne vrijednosti svih izvedenih radova u inozemstvu.

Što se tiče cijene kvadratnog metra, “prosječna cijena stanova novogradnje u Srbiji u 2022. godini iznosila je 209.958 dinara, što predstavlja povećanje od 17,6 posto u odnosu na 2021. godinu. Cijene stanova u promatranom razdoblju kretale su se u intervalu od 52.000 dinara po kvadratnom metru u Bujanovcu do 459.049 dinara u beogradskoj općini Savski venac”, objavio RZS.

Dakle, rast cijene kvadrata se nastavio, pogotovo u Beogradu, vođen potražnjom često i stranih kupaca, prije svega Rusa i Ukrajinaca koji su u tom razdoblju u većem broju tražili stanove za kupovinu ili iznajmljivanje. Treba reći i da je kvaliteta novogradnje postala na mnogim mjestima upitan, baš zbog angažiranja nekvalificirane i neiskusne radne snage iz zemlje ili inozemstva.

U ukupno 22 poslovne djelatnosti iz građevinskog sektora prošle godine je u Srbiji bilo registrirano čak 50.757 pravnih osoba što je nešto više od desetine ukupnog broja privrednih društava i poduzetnika u zemlji. Od toga, čak 7.040 novih pravnih osoba otvoreno je u tom razdoblju, prema podacima koje je dostavio analitički partner CompanyWall.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Veća dobit
Ukupni prihodi svih registriranih pravnih osoba iznosili su 1.710.743.962.000 dinara (14,58 milijardi eura), dok je cjelokupna industrija u 2022. godini zbirno poslovala u plusu, s dobiti od 753,35 milijuna eura.

JP Putevi Srbije je kompanija sa najvećim prihodima u cjelokupnoj srpskoj građevinskoj industriji u prošloj godini, ali ona je ujedno i najveći neto gubitaš u tom periodu. Sa 57.152.982.000 dinara ukupnih prihoda (487,2 milijuna eura) Putevi Srbije ostvarili su neto gubitak od 5.121.833.000 dinara (oko 43,6 milijuna eura).

Na listi deset poduzeća sa najvećim prihodima nalaze se još i Bechtel Enka UK, China Railway International, Beograd na vodi, Jinshan Construction, China Communications Construction Company, Azvirt Ogranak, Strabag, Millenium Team i Karin Komerc MD.Od deset prvoplasiranih, čak sedam su u stranom vlasništvu.