Nakon političke, Mostar je upao u ekonomsku krizu, najveću u Bosni i Hercegovini. Prvo je ugašen Aluminij čime je oko tisuću radnika ostalo bez posla, te još 3000 onih koji su neizravno ovisili o hercegovačkom proizvođaču aluminija. Potom je pandemija zaustavila turizam na koji su se u cijeloj BiH ponajviše oslanjali Mostar i hercegovačka regija, piše portal Klix.ba.

Tako je najveći grad u Hercegovini doveden pred ekonomski kolaps, a zabrinutost zbog stanja izražavaju i ekonomski stručnjaci jer smatraju da bi zbog nepostojanja strategije oporavka uskoro mogla uslijediti financijska kriza i masovni nemiri.

“Dok ima hrane u frižideru može se živjeti, kada nestane, bez obzira na pandemiju mora se ići vani da se nešto pronađe, to vam je perspektiva”, kaže Vjekoslav Domljan, ekonomski analitičar.

Prema njegovim riječima, problem je što nisu poduzete strukturne reforme koje su bile nužne prije izbijanja pandemije, pa će se sade stanje još više pogoršati.

Samo kratkoročne mjere

“Normalno je da je Mostar, kada je izgubio industriju trebao razvijati sektor usluga u kojem bi od posebnog značaja bili obrazovanje, zdravstvo i turizam. Međutim, zbog utjecaja pandemije na ta tri sektora, turizma praktično i nema, zdravstvo je preopterećenom koronavirusom, a u obrazovanju stvari će se pogoršati jer će se i u dogledno vrijeme odvijati online. To će naš prostor učiniti još manje atraktivnim”, kaže Domljan.

On ističe kako je potrebno donijeti bolju strategiju i vidjeti u kojem se pravcu grad može oporavljati i dalje razvijati. Miljenko Buhač,  tajnik Asocijacije poduzetnika Hercegovine, ističe da nema konkretne strategije za oporavak i razvoj, te da se sve svodi na kratkoročne mjere pomoći, koje opterećuju državu i proračun, ali i poduzetnike. Prema njegovim riječima, Hercegovačko-neretvanski kanton najkasnije je donio korona zakon, s dosta nejasnim programima.

“Naravno lijepo zvuči 425 obećanih marka po svakom zaposleniku, ali se postavlja pitanje kada će taj novac doći. Upravo je objavljen poziv, dok se sve to obradi, s obzirom na godišnje odmore, znači moramo čekati jesen”, objašnjava Buhač za Klix.ba.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

On ističe kako u sektoru turizma mnogi svoje tvrtke zatvaraju privremeno ili trajno jer svi pokazatelji upućuju na to da gostiju još neko vrijeme neće uopće biti.

Traže brzu pomoć države

Prema nekim pokazateljima, u Mostaru je gotovo 5000 ljudi ostalo bez posla, a novi val prijava na burzu rada mogao bi uslijediti uskoro.

Zbog teške situacije turistički su djelatnici i ugostitelji prošlog tjedna prosvjedom na Starom mostu u Mostaru poslali poruku svim razinama vlasti da je turizam u Mostaru i Hercegovini na koljenima.

Zatražili su žurnu pomoć navodeći kako će biti prisiljeni zatvarati svoje tvrtke i odjaviti radnike te izaći na ulice.

Godinama se ulagalo i u Zračnu luku Mostar uz očekivanja da će ove godine ostvariti rekordan broj letova. Međutim, ta kompanija je također pred stečajem jer nije ostvarila nikakvu dobit, a ove godine planirali su rast broja putnika za gotovo 40 posto.

“Mi smo 2019. godinu završili s pozitivnim poslovanjem, te smo imali jedan mali dio ušteđenih sredstava kada je počela pandemija koronavirusa.

U teškoj smo situaciji i bez pomoći države ne znam što će biti dalje”, rekao je Marin Raspudić, direktor Aerodroma Mostar.

Teška situacija pogodila je i vinare kojih je u cijeloj BiH najviše upravo u Hercegovini, jer svoju prošlogodišnju proizvodnju još nisu prodali, a vrijeme je za novu berbu i ulaganja koja su mnogima nemoguća.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu promet po fiskalnim blagajnama u posljednja tri mjesec pao je za gotovo 40 posto.

Prema podacima Porezne uprave FBiH, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu promet prema fiskalnim blagajnama u posljednja tri mjeseca pao je za gotovo 40 posto. Ukupan zabilježeni promet iznosio je 847,920.566 KM (oko 433 mil. eura), a u istom razdoblju 2019. godine bio je 1,380.644.665 KM.