Zaposleni u srpskim kompanijama koje su u ruskom vlasništvu posljednjih su mjeseci neugodno iznenađeni tretmanom u bankama kada trebaju krediti.

Od početka rata u Ukrajini, “crnim listama” nepoželjnih klijenata banaka pridružio se i veliki broj zaposlenih u tvrtkama koje su u vlasništvu ruskog kapitala ili u tijesnoj suradnji s njihovim i ukrajinskim tržištem.

Bankari ih gledaju kao rizične i sve im teže odobravaju kredite, čekove, dopuštena prekoračenja i ostale proizvode. Na isti su način u vrijeme pandemije bankari doživljavali zaposlene u ugostiteljstvu i turizmu, pišu Novosti.

Očekivana reakcija
Procjenjuje se da, uz kompanije novopridošle posljednjih mjeseci, u Srbiji posluje više od 600 ruskih kompanija, uglavnom manjih i srednjih poduzeća. Da se posljedice rata sve više prelijevaju i na ovaj dio njihovog poslovanja koji se odnosi na bankarske usluge, smatra i Vladan Branković iz Ruskog poslovnog kluba u Srbiji.

“Nedavno je bio slučaj da smo tražili bankarsko jamstvo za ozbiljan investicijski projekt kompanije u ruskom vlasništvu i da su nas redom banke odbijale”, priča Branković.

“Nijedna veća i poznatija banka nije htjela uzeti ga u obzir jer je vlasnik iz Rusije. Očekujem da će se ovakve i slične situacije svakako nastaviti”, ocjenjuje Branković.

Financijski stručnjaci smatraju da je takav odnos banaka potpuno očekivan, jer se radi o zaštiti od visokog rizika. Ako ove ustanove procijene da klijent nije solventan ili da postoji opasnost da redovna primanja izostanu, svakako će ga gledati kao problematičnog i neće mu rado davati pozajmice.

“Iako ne raspolažem pojedinačnim slučajevima da su banke koje posluju u Srbiji odbile zaposlene ruskih tvrtki za kredite, moguće je da se to događa, iz kuta procjene nesigurnosti klijenta u redovnoj otplati duga”, kaže Vladan Vasić, generalni tajnik Udruge banaka Srbije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Prije svega jer je to novac štediša banke, prema kome se mora ponašati odgovorno. Poslovna politika svake banke je dobrovoljnost u odobravanju kredita, jednako kao i u traženju pozajmice”, dodaje Vasić.

Vladine mjere
Vlada Srbije je nedavno reagirala kako bi se ovim kompanijama pomoglo i usvojila je mjere potpore tvrtkama pogođenima ukrajinskom krizom.

U pitanju je, kaže Vasić, mjera za kreditiranje gospodarstva uslijed produženog negativnog utjecaja pandemije korone, što će pomoći domaćim poduzećima čije je poslovanje usmjereno na tržišta Rusije, Ukrajine i Bjelorusije. Riječ je o podršci za oko 1400 kompanija.

Za sada politika banaka je takva da se kompanije procjenjuju kao rizične i kada je riječ o kreditima za ulaganje i kada su u pitanju radnici. Na popisu nepoželjnih kod banaka su odavno zaposleni u kladionicama.

Jednako ne vole kreditirati radnike kockarnica i kladionica čak i kada su im redovna primanja, kao i one koji koriste njihove usluge. “Banka može imati uvid u to da se neko internetski kladi i da takvog klijenta smatra nepouzdanim”, kaže Vasić.