Divovi slovenskog gospodarstva i dalje drže nogu na kočnici u pogledu prodaje, ali dobit i dalje raste. Analiza najvećih slovenskih tvrtki i grupa s TOP 101 ljestvice koju su objavile ljubljanske Finance pokazuje da su najveći slovenski poslovni subjekti prošle godine ukupno smanjili prihode za 2,1 posto, dok ih je slovensko gospodarstvo povećalo za 3,3 posto. Ipak, ostvarili su 12,7 posto više neto dobiti, što je približno jednako rastu svih slovenskih tvrtki. Ispitali smo koje su tvrtke najveće, a koji divovi se ističu po učinku.

Prednjače maržama

Najveći ostaju iznad prosjeka po marži operativne dobiti, a još značajnije odstupaju po nižem dugu. Njihov neto dug doseže 0,9 puta veći godišnji EBITDA, dok je za sve tvrtke 1,7 puta veći. Financijsko stanje divova tako izgleda puno bolje od njihove dinamike prodaje.

Kada je riječ o rastu dobiti, potrebno je razlikovati konačni prihod i poslovni rezultat prije amortizacije (EBITDA). Dok je neto dobit najvećih tvrtki porasla za 12,7 posto, EBITDA je porasla za skromnih 0,9 posto. Razlika je bila nešto manja za sve slovenske tvrtke, jer je rast neto dobiti iznosio 13,1 posto, dok je EBITDA porasla za 2,9 posto. Stoga, dvoznamenkasti rast neto dobiti sam po sebi ne znači slično poboljšanje u temeljnom poslovanju. Da bismo objasnili razliku, bit će potrebno pogledati i promjene amortizacije, financijskog rezultata i poreza kod pojedinačnih divova. Primjetna je zabrinutost za kontrolu troškova. Iako su troškovi rada porasli za 4,1 posto, što je, primjerice, manje od prosjeka svih slovenskih tvrtki (šest posto), operativna dobit je ipak ojačala, a s njom i marža. Operativna marža dobiti (EBIT) iznosila je 6,3 posto, što je 0,2 postotna boda više nego prošle godine i 0,9 postotnih bodova iznad prosjeka slovenskog gospodarstva. Drugim riječima, na svakih sto eura prihoda imali su 6,3 eura operativne dobiti, dok su sve tvrtke imale prosjek od 5,4 eura.

Prednost u povratu na imovinu je puno manja. Za najveće tvrtke to je bilo 5,3 posto, a za cijelo gospodarstvo 5,1 posto. Divovi se ne mogu pohvaliti ekonomijom razmjera. Najveće tvrtke više odstupaju od prosjeka po pitanju zaduženosti. Njihov neto dug je 0,9 puta veći od godišnje EBITDA, dok je za sve slovenske tvrtke 1,7 puta veći. Relativno nisko opterećenje dugom ostavlja im prostora za financiranje investicija i ublažava rizike u slučaju mogućeg pogoršanja poslovanja. Naravno, ovo je ukupna slika koja može skrivati ​​značajne razlike između pojedinačnih tvrtki.

Krkino mjesto na vrhu liste najvećih ne temelji se samo na prodaji, rangiranje uzima u obzir i operativnu dobit prije amortizacije (EBITDA), kapital, imovinu i troškove rada. Prema toj kombinaciji, farmaceutska grupa Novo Mesto vodi od 2020. godine, kada je pretekla Dars. Rezultatima za 2025. godinu dodatno je povećala svoju prednost nad konkurentima. Ojačala je prodaju za 6,9 posto, na 2,04 milijarde eura, a EBITDA za 7,4 posto, na 558,7 milijuna eura. Neto dobit rasla je još brže, povećavši se za 13,3 posto, na 403,7 milijuna eura. Marža operativne dobiti dosegla je 22,8 posto, što je 0,4 postotna boda više nego prethodne godine.

Očekuju 2,14 milijardi prihoda

Rast prati solidna bilanca. Krajem 2025. godine grupa je imala 347,8 milijuna eura gotovine (i sličan iznos financijskih ulaganja, ali više o novčanim jastucima u nastavku) i praktički nikakav financijski dug. Dobri rezultati nastavljaju se i ove godine. U prvoj polovici 2026. prihod od prodaje dosegao je 1,12 milijardi eura, sedam posto više nego u istom razdoblju prošle godine. EBITDA je porasla za 18 posto, na 357,5 milijuna eura, a operativna dobit za petinu, na 309,2 milijuna eura. EBIT marža porasla je s 24,5 na 27,6 posto, a EBITDA marža ponovno je premašila razinu od 30 posto – iznosila je 31,9 posto.

Neto dobit napredovala je sporije, za pet posto, na rekordnih 260,2 milijuna eura. Krka ove godine očekuje prihode od 2,14 milijardi eura i 405 milijuna eura neto dobiti.

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

promo

Koliko vrijedi dobar internet? Cijena, kvaliteta i ulaganja pod povećalom