Najveće gospodarske žrtve pandemije koronavirusa u svijetu su nisko i srednje kvalificirani radnici, samozaposleni, žene i mladi, otkriva analiza o utjecajima Covida-19, Međunarodne organizacije rada.

To vrijedi i za Srbiju, gdje je, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) koje iznosi beogradska Politika, u prošloj godini posao izgubilo 66.324 ljudi.

To su samo oni evidentirani u uredima za nezaposlene kako bi imali pravo na novčanu naknadu kao nezaposleni pa se nagađa da je stvarni broj kudikamo veći.

Tijekom 2020. godine NSZ je zaprimio 66.324 zahtjeva osoba za novčanu naknadu, a u posljednjem mjesecu te godine potporu države koja im pripada koristile su, piše Politika, 29.653 nezaposlene osobe.

“Takav zahtjev najveći broj građana podnio je ili po prestanku radnog odnosa na određeno vrijeme ili po prestanku angažiranja na privremenim i povremenim poslovima”, ističe se. Premda je Srbija u europskom vrhu po procijepljenosti stanovništva protiv Covida-19, neće postati imuna na korona krizu kojoj se navršava prva godina.

“Kriza se i u Srbiji prelijeva na prve mjesece 2021., što je dodatni izazov za domaće gospodarstvo kako bi se ispunio plan o ovogodišnjem rastu od šest posto”, kaže počasni predsjednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.

Za zadržavanje standarda koji bi u pogledu broja radnika u Srbiji bio održiv trebao bi se osigurati gospodarski rast ostvaren prije nastupanja pandemije, od 3 do 4 posto, tvrdi Atanacković. No, i taj rast ovisi ne samo o unutarnjim već i vanjskim faktorima, jer, zapaža on, u Srbiji ima dosta stranih investitora kao i tvrtki koje za njih posluju, a izvoze po cijeloj Europi.

“One u velikoj meri ovise o stanju na tržištima tih zemalja pa se suočavaju s velikim problemima, isto kao i ovdašnji ugostitelji i trgovci”, upozorava Atanacković.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Oni sektori koji su najviše stradali, poput uslužnih djelatnosti, i dalje bi mogle bilježiti pad broja zaposlenih, ali bi profitirati mogli IT i neke industrijske branše.

Srpska Zaklada za razvoj ekonomske znanosti tako pretpostavlja da bi se, kad bi pandemija jenjala tijekom drugog tromjesečja 2021. (i ako se epidemiološke mjere ne bi primjenjivale), više desetina tisuća građana moglo ostati bez posla.