Reciklažom računara od 30 kilograma dobiva se novih 25 kilograma sirovine.
Srbija nema dovoljno reciklažnih postrojenja za elektronski i električni otpad pa znatne količine izvozi. Kapaciteti šest tvornica za oporabu nisu dovoljni, piše portal eKapija.com.
“Sve količine koje se recikliraju su predmet poticanja koje država daje operaterima prije svega iz naknade koja se plaća kada se ovi proizvodi stave i uvezu na tržište Srbije”, ističe Slobodan Krstović iz NALED-a.
Srbija nema dovoljno reciklažnih postrojenja za elektronski i električni otpad pa znatne količine izvozi. Kapaciteti šest tvornica za oporabu nisu dovoljni, piše portal eKapija.com.
“Sve količine koje se recikliraju su predmet poticanja koje država daje operaterima prije svega iz naknade koja se plaća kada se ovi proizvodi stave i uvezu na tržište Srbije”, ističe Slobodan Krstović iz NALED-a.
Reciklažom računara od 30 kilograma dobiva se novih 25 kilograma sirovine. Kako bi se povećala količina skupljenog otpada i zaštitila životna sredina, potrebno je, suglasni su stručnjaci, stimulirati građane.
“Građani svakako imaju stimulaciju da se bave zaštitom životne sredine i da predaju svoj otpad operaterima. Ne samo što im osiguravamo besplatan odvoz s njihovih lokacija nego u suradnji s našim partnerima mi njima dajemo određenu novčanu nadoknadu u vidu vaučera koje mogu iskoristiti u prodavaonicama nekih naših partnera s kojima imamo potpisane ugovore”, objašnjava Marija Pivnevi iz E-reciklaže.
Godišnje se u svijetu baci više od 50 milijuna tona EE otpada, a reciklira se samo petina. Godišnje E-reciklaža preradi od 15.000 do 20.000 tona EE otpada, a koliko je on opasan svjedoči veliki broj različitih supstanci koje se u njemu nalaze, od kojih su mnoge kancerogene.
Nadležni predlažu da se u svakoj općini otvori centar za sakupljanje EE otpada, omogući građanima da kada kupuju nove proizvode mogu vratiti stari električni uređaj, unaprijedi mobilno sakupljanje otpada i najavljuju redovne akcije tijekom mjeseca.
“I te kako moramo poraditi na sakupljanju. Depozitni sistem jeste jedan od rješenja i Srbija će najvjerojatnije ići u tom pravcu. Ono što je jako bitno je da nedostaje taj dio reciklaže i bez podizanja reciklažne industrije sustav i neće raditi kako treba”, upozorava Slobodan Krstović iz NALED-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu