Prošle godine opća inflacija u Sloveniji iznosila je 2,5 posto, dok je u segmentu hrane iznosila 4,7 posto, znatno iznad prosjeka EU (2,8 posto). Najnovije izvješće o analizi cijena i količina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koje je neslužbeno dobio ljubljanski Dnevnik, također pokazuje da je udio kućanstava koja si ne mogu priuštiti redoviti zdravi obrok porastao s tri posto u 2024., na 4,4 posto prošle godine.

U 2022. godini cijene hrane počele su naglo rasti diljem Europe. Golobova vlada pokušala ih je smiriti bilježeći cijene košarice osnovnih namirnica, ali taj je projekt propao. Trgovci su, naime, počeli zamjenjivati slovenske dobavljače stranima, kvalitetnije namirnice onima niže kvalitete, a i prodavali su ih ispod nabavne cijene.

Izvješća cenzurirana

Bivša vlada stoga je sredinom 2023. godine smislila nove metode obračuna s navodnim lihvarima u lancu opskrbe hranom. Naložila je proizvođačima, prerađivačima, trgovcima i posrednicima da mjesečno prijavljuju podatke o količinama, podrijetlu i cijenama određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u poseban informacijski sustav Agencije Republike Slovenije za poljoprivredna tržišta i ruralni razvoj.

Projekt mjesečnog izvještavanja o podacima pruža uvid u to koliko cijene hrane utječu na inflaciju, koliko su visoke u usporedbi s prosjekom EU 27, što je postalo najskuplje u određenoj godini, koliko bi slovenskih prehrambenih proizvoda trebalo biti na policama trgovina… Prvu analizu prikupljenih podataka o cijenama i podrijetlu hrane (za prvu polovicu 2023.) proveo je ljubljanski Biotehnički fakultet, ali stvari su se odmah zakomplicirale, jer je njihovo izvješće cenzuriralo Ministarstvo poljoprivrede pod vodstvom Mateje Čalušić.

Budući da je autorima također bilo zabranjeno komunicirati o tome, Biotehnički fakultet se povukao iz projekta. Ministarstvo je potom odabralo nove izvođače – mariborski Poljoprivredni fakultet za mjesečne analize prikupljenih podataka, a Institut za ekonomska istraživanja (IER) za cjelogodišnje analize. Prvo izvješće IER je pripremio za 2024. godinu, a posljednje, koje još nije javno dostupno, odnosi se na prošlu godinu.

“U 2024. godini maloprodajne cijene hrane za potrošače u Sloveniji rasle su sporije od prosjeka EU-27. Mjesečni rast maloprodajnih cijena od svibnja 2023. nešto je niži od prosjeka EU, što se podudara s donošenjem naredbe o obveznom redovitom dostavljanju podataka o cijenama poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih proizvoda”, navodi se, između ostalog, u izvješću o cijenama, količinama i podrijetlu određenih poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih proizvoda za 2024. godinu.

Međutim, budući da su cijene hrane prošlog ljeta ponovno naglo porasle, što je premijera Goloba potaknulo da najavi dodatne mjere za njihovo suzbijanje, javnost je upozoravala da je tvrdnja o pozitivnom utjecaju spomenute naredbe očito utemeljena na klimavim temeljima. To potvrđuje i izvješće tog instituta za 2025. Autori, između ostalog, napominju da su cijene hrane u Sloveniji prošle godine rasle brže od opće razine cijena i brže od prosjeka EU-27. Dok je opća inflacija u našoj zemlji iznosila 2,5 posto, u segmentu hrane iznosila je 4,7 posto, što je znatno iznad prosjeka EU (2,8 posto).

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Pada samodostatnost

IER je također analizirao razinu samodostatnosti hrane za 2025. godinu. Kao i u prošlogodišnjem izvješću, ona je bila posebno kritična za voće, povrće i krumpir, ali zabrinjavajuće je da su udjeli dodatno pali jer to povećava ovisnost o uvozu i ranjivost na fluktuacije uvoznih cijena. Za 2024. godinu naznačena je samodostatnost od 27 posto za voće, dok je prošle godine iznosila samo 21 posto za povrće 37 posto (2025. pala je na 32%), a za krumpir 41 posto (lani samo 34%).

Izvješće IER-a također prikazuje položaj hrane slovenskog podrijetla na policama trgovina. U 2025. godini povećan je kod svježih i manje prerađenih prehrambenih proizvoda, posebno jabuka, mesa, brašna i lisnate salate, dok je ovisnost o uvozu bila izražena za ostalo voće, sireve, svinjetinu i lisnatu salatu. Najznačajniji porast zabilježen je kod jabuka, gdje se udio slovenskog podrijetla povećao za osam postotnih bodova. S druge strane, kod svježeg svinjskog mesa bez kostiju udio mesa slovenskog podrijetla smanjio se za čak sedam postotnih bodova, kod jogurta bez aditiva za šest, a kod ostalih mesnih pripravaka i krumpira za četiri postotna boda.