Na građanima treba biti izbor koje će cjepivo protiv Covida-19 primiti – američko, kinesko ili rusko – poruka je Ane Brnabić, premijerke Srbije, nakon što je objavljeno da u Srbiju stiže 20 doza ruskog cjepiva Sputnik V za laboratorijsku kontrolu, a da država razgovara i s američkom kompanijom Pfizer.

“Želimo osigurati građanima mogućnost izbora i sva ta cjepiva jer jedni će htjeti samo Pfizerovo, drugi cjepivo Moderne, a treći neće da čuju za bilo što drugo osim ruskog ili kineskog cjepiva”, rekla je Brnabić za televiziju Pink, uz objašnjenje da će Srbija dobiti sigurno cjepivo.

Igor Novaković, direktor istraživanja u nevladinom ISAC fondu, izjavu premijerke nazvao je čudnom.

“Trebamo se opredijeliti prema kvaliteti i učinku, a ne prema tome otkud cjepivo dolazi”, rekao je Novaković za Radio Slobodna Europa (RSE). Dodao je da se o distribuciji, odnosno izboru cjepiva, može govoriti tek kada ga Srbija nabavi.

Moguća zajednička proizvodnja

Epidemiolog Predrag Đurić kaže da je legitimno pitanje koje cjepivo izabrati – rusko, američko, njemačko ili britansko – ali ne spada u područje struke.

“Nitko među stručnjacima ne vodi takve rasprave. Cjepiva i lijekovi nemaju nacionalnost”, ističe Đurić, koji u Ukrajini vodi projekt Europske unije za reformu javnog zdravstva.

“Ako imate društvo koje je zatvoreno, totalitarno ili nedemokratsko, onda je i pozornost stručne javnosti povišena i treba vam više argumenata da biste vjerovali u ono što predstavljaju vlasti određenih zemalja – u koje vi baš možda i nemate povjerenja zbog prethodnih iskustava u mnogim drugim područjima, od ljudskih prava, do demokracije i sloboda”, dodao je Đurić.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Da u Srbiju stižu doze ruskog cjepiva objavljeno je 30. studenoga nakon razgovora premijerke Brnabić s Denisom Manturovim, ruskim ministrom industrije i trgovine. Tom prilikom Brnabić je rekla kako je Srbija zainteresirana da razmotri mogućnost zajedničke proizvodnje cjepiva.

Dan kasnije, Brnabić je razgovarala i s predstavnicima Pfizera i njemačkog BioNTecha o mogućoj nabavi cjepiva kojeg te dvije kompanije zajednički razvijaju. Pfizer i BioNTech najavili su predaju nužne dokumentacije za registraciju njihovog cjepiva protiv koronavirusa srpskoj Agenciji za lijekove i medicinska sredstva, objavio je Kurir. List tvrdi, pozivajući se na neimenovane izvore, da je taj dogovor postignut na sastanku s premijerkom Anom Brnabić i ministrom zdravstva Zlatiborom Lončarom.

“Svako cjepivo prije primjene mora proći sve protokole po zakonima i propisima koji su nužni”, objašnjava epidemiolog Đurić i smatra da tu neće biti problema. Ako se građanima ostavi mogućnost izbora proizvođača cjepiva, to se treba temeljiti na informiranoj odluci.

“Zdravstvene vlasti građanima moraju ponuditi sve informacije i pomoći im da ih razumiju. Bez toga je moguće stihijsko odlučivanje vođeno emocijama, lažnim informacijama, glasinama i slično”, istaknuo je Đurić.

Igor Novaković iz ISAC fonda u postupcima Srbije u nabavi cjepiva ne vidi geopolitičku igru. “Nije stvar samo od koga i kada ćete kupiti, već hoće li za vas biti dovoljnih količina. Zbog toga Srbija treba tražiti cjepivo na sve strane”, rekao je Novaković.

Nakon najave Mađarske da bi mogla uvesti Sputnik V, Europska komisija je priopćila da Mađarska može po hitnoj proceduri dopustiti uvoz ruskog cjepiva, ali samo za svoje građane i uz preuzimanje pune odgovornosti za taj čin.

Kako je objašnjeno, uporabnu dozvolu za cjepiva na području Europske unije može izdati samo Europska agencija za lijekove (EMA), ali postoji procedura koja se može provesti u hitnim slučajevima i Mađarska je sada može iskoristiti.

Iz Bruxellesa je 19. studenoga poručeno da Europska unija ima na umu i potrebe Zapadnog Balkana kada se počne s distribucijom cjepiva protiv koronavirusa.

Bez suglasja s Unijom

Pri tome, Srbija kao kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji, trebala bi se u svim segmentima pregovaračkih poglavlja, pa i u zdravstvenoj i vanjskoj politici, usaglasiti s EU.

Međutim, u posljednjim izvještajima europskih institucija ukazuje se na intenzivne odnose Srbije s Rusijom i Kinom, te na povećanje “prokineske i euroskeptične retorike” visokih državnih dužnosnika za vrijeme pandemije Covida-19.