Privreda Srbije ostvarila je u 2021. godini profit od 679,1 milijardu dinara koji je 79,3 posto veći u odnosu na prethodnu godinu, objavila je Agencija za privredne registre (APR), a piše portal politika.rs.

Neto dobitak je iznosio je 945 milijardi dinara i bio je veći 42 posto, dok neto gubitak iznosi 265 milijardi dinara i manji je 7,3 posto.

”Profitabilno je poslovao najveći broj privrednih društava, njih 63.126 ili 60,8 posto, sa neto gubitkom ih je bilo 26.804, a neto rezultat nije iskazalo 13.833 društava”, navedeno je u priopćenju APR-a.

Poslovni dobitak iznosio je 829 milijardi dinara i povećan je za 43,6 posto u usporedbi s prethodnom godinom, a ostvaren je uz poslovne prihode od oko 14,031 milijarde dinara.

Brže od rashoda
Poslovni prihodi koji su porasli 17,9 posto, kako je navedeno, brže su rasli od rashoda čiji je rast bio 16,5 posto. ”S druge strane, iz aktivnosti financiranja i ostalih aktivnosti privredna društva su iskazala;negativan rezultat.

Gubitak iz financiranja je uvećan za 71,6 posto i iznosio je 63 milijarde dinara, pri čemu su financijski prihodi oko 119 milijardi dinara skoro nepromijenjeni u usporedbi s prethodnom godinom, a financijski rashodi su povećani za 16,4 posto”, navedeno je u priopćenju APR o preliminarnim podacima o poslovanju pravnih lica i poduzetnika u 2021. godini.

Negativan rezultat iz ostalih aktivnosti od 3,6 milijardi dinara čini svega 4,8 posto prošlogodišnjeg iznosa. Na kraju 2021. godine poslovna imovina je vrijedila oko 18.769 milijardi dinara i povećana je za 9,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je kapital iskazan u iznosu od 8,662 milijardi dinara, većem za 7,8 posto.

U strukturi poslovne imovine najveći dio čine ulaganja u stalnu imovinu od 11.062 milijarde dinara, koja su uvećana za 8,9 posto, od čega je najviše investirano u nekretnine, postrojenja i opremu 8,913 milijardi dinara i u dugoročne financijske plasmane i dugoročna potraživanja 1,318 milijardi dinara.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Obrtna imovina iznosi oko 7647 dinara, što je za 9,9 posto više nego prethodne godine, s tim da se na zalihe odnosi 2,609 milijardi dinara, na potraživanja po osnovu prodaje 2,325 milijardi, a na gotovinu i gotovinske ekvivalente oko 1,168 milijardi dinara. Poslovanje privrede je, kao i prethodnih godina, pretežno financirano iz pozajmljenih izvora, pri čemu su ukupne obaveze iskazane u visini od oko 11,640 milijardi dinara porasle za 8,1 posto na godišnjem nivou.

U okviru ukupnih obaveza prevladava zaduživanje na kratak rok, budući da je iz kratkoročnih rezervacija i kratkoročnih obaveza osigurano 7,509 milijardi dinara. U strukturi kratkoročnih obaveza najveći udjel imaju obaveze iz poslovanja, u iznosu od oko 3,143 milijardi dinara, većem za devet posto, te su privredna društva tekuće poslovanje velikim dijelom financirala neurednim izmirivanjem obaveza prema dobavljačima.

Rezervacije i obveze
Istovremeno, dugoročna rezerviranja i obaveze iznose 3,598 milijardi dinara, tako da dugoročni izvori bilježe intenzivniji rast od kratkoročnih (8,9 posto naspram 3,1 posto).

Značajan dio pozajmljenog kapitala pribavljen je uz povećanu kreditnu aktivnost, te su ukupni krediti iskazani u iznosu od oko 5,581 milijardu dinara, porasli za 6,8 posto u usporedbi s prethodnom godinom.

Dugoročne obaveze su uvećane za 8,1 posto i iskazane su u vrijednosti od 3,259 milijardi dinara, dok su kratkoročne financijske obaveze povećane za 5,1 posto, na iznos od 2.322 milijardi dinara. Privredna društva su na kraju 2021. godine kumulirala ukupan gubitak u vrijednosti od 3,645 milijardi dinara, koji je za 3,7 posto manji od prošlogodišnjeg.

Gubitak je iskazalo 42.900 privrednih društava, a on je kod njih 24.775 bio veći od vrijednosti kapitala. Poduzetnici u Srbiji su u prošloj godini, uz rast poslovne aktivnosti od 11,3 posto i ukupne prihode od oko 1, 088 milijardi dinara, ostvarili pozitivan neto rezultat od 44 milijarde dinara, koji je za 30,6 posto veći od prošlogodišnjeg.