Privreda Srbije do sada se uglavnom uspješno nosila s negativnim utjecajima rata u Ukrajini, rastućim cijenama energenata i usporavanjem globalne ekonomije, ali se ubrzanje inflacije, prvenstveno poskupljenje hrane kao i pogoršanje bilance tekućeg računa odražavaju na ekonomske izglede zemlje i materijalni položaj najranjivijih grupa, navodi se u objavljenom najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan. Prema podacima objavljenom u najnovijem Redovnom ekonomskom izveštaju za Zapadni Balkan, ističe se da je privredni rast Srbije u prvoj polovici 2022. godine bio 4,1 posto, vođen prije svega privatnom potrošnjom, potaknutom značajnim povećanjem plaća i kredita odobrenih kućanstvima. Uz procijenjeni ekonomski rast za 2022. godinu za 3,2 posto, u izvještaju je navedeno kako bi “na srednji rok, godišnja stopa ekonomskog rasta trebala bi stabilizirati na oko 3 posto”. “Mada naše projekcije rasta za ovu godinu i na srednji rok ostaju suštinski nepromijenjene, negativni rizici bi mogli utjecati na ostvarenje ovih projekcija”, izjavio je za N1 Nikola Pontara, direktor ureda Svetske banke u Srbiji. Ocjenivši da je skupi uvoz energenata doveo do značajnog pogoršanja deficita tekućih plaćanja, koji bi mogao dostići čak 10% BDP u 2022. godini, Pontara je izjavio da “inflacija ostaje tvrdoglavo visoka.”

Makroekonomske izglede može ugroziti više rizika koji bi se mogli materijalizirati tijkom 2022. i 2023. godine, uključujući dalji skok cijena hrane i energenata. Pored toga, mada je fiskalni deficit za sada ograničen zahvaljujući uspješnoj naplati javnih prihoda tijkom 2022. i on bi se mogao pogoršati ako domaćim državnim preduzećima bude potrebna dodatna proračunska potpora radi financiranja daljeg uvoza energenata, do čega će skoro neminovno doći.