Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, kazao je da u rudnicima nema dovoljno ugljena za proizvodnju potrebne količine električne energije. Eleketroprivreda BiH planira rast cijena struje i za domaćinstva u Federaciji BiH.

“Zašto se u javnosti pojavljuje mogućnost da, kako bi počela štedjeti energiju, Elektroprivreda ide u aktivnost da se struja ne poskupljuje onima koji štede, nego da struja poskupljuje onim potrošačima koji to nevoljno čine. Zašto to radimo? Jer nemamo proizvodnje, jer nemamo dovoljno ugljena da bi termoelektrane proizvodile energiju”, rekao je Lakić.

Naslijeđeni problemi
Ističe da je za rješavanje ovog problema potrebno samo proizvoditi te istaknuo da je sadašnje stanje posljedica nerada prethodne vlasti. “Nije se dobro radilo, mnogi problemi su naslijeđeni. Mi ćemo ih riješiti”, naglasio je Lakić u Dnevniku BHRT-a.

Elektroprivreda BiH izgubila je izvoznu orijentaciju koju je imala dugi niz godina, iako se na razini BiH i dalje izvozi značajna količina električne energije – oko četiri teravata od ukupno 16,4 teravata, koliko se proizvede godišnje.

“Elektroprivreda Bosne i Hercegovine je u ovu poziciju došla prvenstveno zbog drastičnog smanjenja proizvodnje ugljena. Stječe se dojam da su svi odustali od proizvodnje ugljena i da su ostavili neizbježno da će se rudnici zatvoriti. No, razdoblje u kojem se još uvijek moramo oslanjati na rudnike je dugo. Daleko je 2050. godina kada smo se Energetskoj zajednici obvezali na dekarbonizaciju i nultu emisiju CO2.

Treba živjeti u tom razdoblju, održavati objekte, izvući maksimum iz njih, pogotovo sada kada još nismo kažnjeni za emisije CO2, ne plaćamo te karbonske kredite”, naglašava Edhem Bičakčić, predsjednik Međunarodnog vijeća za velike Elektrosustavi, bivši direktor Elektroprivrede BiH i bivši premijer Federacije BiH u izjavi za FTV.

Dodaje da je ovako negativnom poslovanju Elektroprivrede BiH doprinijela propast projekta hidroelektrane Vranduk i gubitak spora sa Strabagom, koji je koštao oko 25 milijuna KM. Također, za loše rezultate kriv je i raskid ugovora s kineskim partnerom za Blok 7 TE Tuzla, što je rezultiralo plaćanjem troškova koji su neminovni nakon raskida ugovora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“U tim okolnostima ovaj gubitak nije neočekivan i mogao se dogoditi i godinu prije, ali je pomogla činjenica da je bilo izvoza i visoke cijene. Sada su cijene električne energije na tržištu normalne. Iako postoji povećanje proizvodnje u prva dva mjeseca ove godine, učinci su manji jer su cijene niže”, objašnjava Bičakčić.

Teška dilema
Na pitanje tko će nadoknaditi taj gubitak, Bičakčić kaže da će ga vratiti Elektroprivreda BiH, navodeći da je i Elektroprivreda HZHB suficitom iz 2023. godine vratila gubitak nastao 2022. godine zbog loših hidroloških prilika.

“Vlada Federacije BiH nalazi se pred teškom dilemom: mora uvesti tržišne odnose prema rudnicima. Cijena ugljena prema rudnicima mora biti tržišna jer sada se ugljen može i izvoziti, a Srbija kupuje, praktički, sve viškove u BiH, pa čak i onaj ugljen koji se vadi u divljim rudnicima. U energetskoj krizi uzimaju se dobra koja mogu proizvesti efekte”, naglašava Bičakčić.