Projekt Gospodarske komore FBiH “Razvoj automobilske industrije u FBiH”, pridonio je povećanju broja novih radnih mjesta te proizvodnje i izvoza u tom sektoru u razdoblju od 2018. do 2020. godine, priopćeno je iz Komore. Danas automobilska industrija u Bosni i Hercegovini zapošljava oko 11.000 radnika i kao i svi ostali sektori trenutno je pod jakim udarom svjetske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

S druge strane, uspješan razvoj autoindustrije u BiH nije neočekivan jer ta zemlja ima tradiciju industrijske proizvodnje i poslovanja u sektoru automobilske industrije.

Najbolji primjer je bivša Tvornica automobila Sarajevo (TAS) gdje su se nekad proizvodili njemački automobili, posebno poznati Golf 2 koji je u BiH stekao status nacionalnog vozila.

Međutim, očekivanja su bila da će se utjecaj projekta i niza aktivnosti kroz Grupaciju automobilske industrije, s više od 60 članica, vidjeti tek nakon 2018. godine, jer je procijenjeno kako će se broj radnika koji rade u automobilskoj industriji povećati za oko 5 posto (ili oko 500 radnika), a proizvodnja za 4 posto, te izvoz za 4 posto.

No prema pokazateljima, od 2018. do 2020. godine, u tom sektoru zaposleno je više od 790 radnika, dok je povećanje proizvodnje i izvoza veće od 10% u odnosu na ranije razdoblje.

Otvorili ured u Wolfsburgu

“S posebnim ponosom ističemo da je od 2017. godine otvoreno desetak novih kompanija u BiH koje izravno ili neizravno rade za automobilsku industriju”, navode iz Komore.

Implementacijom niza aktivnosti u okviru projekta, BiH automobilska industrija postala je prepoznatljiva, a svi proizvođači automobila u EU dobili su informacije o kompanijama iz FBiH koje rade dijelove za automobilsku industriju.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Za potrebe provedbe projekata, B2B susrete, prezentacije, te veće promocije BiH automobilske industrije, kao i prisutnosti u Volkswagenu, unajmljen je ured u Forum Autovisionu, u Wolfsburgu, za poslovne potrebe svih članica Grupacije automobilske industrije, uz mogućnost korištenja svih zajedničkih prostorija kompleksa, kao što su dvorane za sastanke i prostorije za održavanje prezentacija.

Ured u Wolfsburgu već je 2018. godine opravdao svoju svrhu, gdje su kroz dosadašnju nazočnost te aktivnosti predstavnika Grupacije u Wolfsburgu ostvareni brojni izravni susreti s predstavnicima proizvođača automobila i pregovarano o modusima unaprjeđenja suradnje, te većeg osvajanja tržišta u EU.

Međutim, kako tvrde iz Grupacije, za razvoj novih proizvoda i dobivanje velikih projekata, nužna je i dalje stalna nazočnost i lobiranje u kompanijama VW, Daimler, BMW i drugima, kao i pratećim kompanijama, kao što su Bosch, Benteler, Magna, Mahle, a što je moguće realizirati putem Razvojnog ureda u Komori FBiH, koji predstavlja vezu između kompanija, udruga, fakulteta i laboratorija u BiH, te inozemnih partnerskih razvojnih centara.

“Time bi domaća autoindustrija stvorila uvjete za usvajanje proizvodnje složenijih dijelova, kako konvencionalnih, tako i električnih automobila”, navodi se u priopćenju.

Primjer drugim sektorima

U suradnji s USAID WHAM projektom, izrađena je web platforma Grupacije automobilske industrije koja omogućava pretraživanje kompanija automobilske industrije BiH. Usto, pripremljen je i katalog automobilske industrije koji sadrži 31 najveću kompaniju iz sektora. To je jedini katalog takve vrste u Bosni i Hercegovini.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Gospodarske komore FBiH, ističe nužnost nastavka razvojnog projekta “Razvoj automobilske industrije FBiH”, jer će se njegovom daljnjom realizacijom omogućiti BiH kompanijama da sačuvaju poziciju u globalnim opskrbnim lancima autoindustrije, te stavljanjem u funkciju kadrovskih i proizvodnih kapaciteta, što će posebno u vrijeme koronavirusa biti dodatni poticaj za pokretanje ekonomije.

Prema njegovim riječima, radi se o strateškom i dugoročnom projekatu koji preskače sve barijere – entitetske linije i državne granice, te treba biti primjer i drugim sektorima kako se može na institucionalan način podignuti razina poslovanje na višu razinu globalizacije.