Promatrajući posljednje polugodište ili nešto kraće razdoblje, od kada je Donald Trump ušao u Bijelu kuću kao novi-stari stanar, kao jedno od najturbulentnijih u vanjskopolitičkom, ekonomskom, logističkom, ljudskopravaškom, pa i energetskom smislu, prosječnom su čitatelju iz vizure mogle “ispasti” druge važne teme.

Kako tome u potpunosti ne bi bilo tako pobrinuli su se u Sloveniji, gdje su načinili neovisnu studiju o izgradnji drugog bloka Nuklearne elektrane Krško i time nas upozorili na nekoliko vrlo važnih argumenata za ovaj strateški projekt, za koji je zainteresirana i Republika Hrvatska.

Naime, Slovenija je započela važan korak prema izgradnji drugog bloka Nuklearne elektrane Krško objavom neovisne ekonomske analize koju su izradili stručnjaci Izidor Ostan Ožbolt i Primož Ribarič.

Nastavak suradnje

Ova analiza, provedena bez utjecaja investitora ili protivnika projekta, pruža objektivan pogled na ekonomske i strateške prednosti izgradnje novog nuklearnog kapaciteta. Tromjesečno javno savjetovanje, započeto 1. srpnja 2025., dodatno naglašava transparentnost procesa, omogućujući građanima Slovenije i Hrvatske da se uključe u raspravu o ovom važnom projektu. Hrvatska, kao suvlasnik postojeće elektrane putem Hrvatske elektroprivrede (HEP), pokazuje veliko zanimanje za nastavak suradnje, prepoznajući u drugom bloku Nuklearne elektrane Krško priliku za stabilnu i ekološki prihvatljivu opskrbu električnom energijom za buduće generacije.

Izgradnju drugog bloka Nuklearne elektrane Krško mnogi smatraju se ključnim projektom od nacionalnog značaja za obje zemlje. Prvi razlog je osiguravanje stabilne opskrbe električnom energijom. Postojeći blok Nuklearne elektrane Krško, s reaktorom snage 696 megavata proizvodi značajan dio električne energije za obje zemlje. Drugi blok, s planiranom snagom do 2400 megavata, smanjio bi potrebu za uvozom energenata i ojačao energetsku neovisnost u vremenima postojećih, ali i nekih budućih globalnih energetskih kriza, poput onih izazvanih sukobima u Ukrajini ili na Bliskom istoku.

Drugi razlog je ekonomska korist. Iako neovisna analiza pokazuje samo 33,2 posto vjerojatnosti ekonomske isplativosti za investitore, s procijenjenim troškom izgradnje od oko 11 milijardi eura, projekt donosi šire prednosti. Spomenuta analiza ističe kako bi države trebale staviti naglasak na stabilnu domaću proizvodnju energije, ekonomsku korist promatrati unutar cijene stabilne opskrbe energijom, a ne samo kao financijsko pitanje. Cijenu struje iz novoga bloka projiciraju na nešto iznad 81 euro po megavatsatu, dok s druge strane, jedan od suvlasnika prvog bloka, slovenska javna tvrtka GEN Energija, procjenjuje cijenu na oko 50 eura.

Treći razlog je minimalan utjecaj na okoliš. Nuklearna energija ne stvara emisije ugljika tijekom proizvodnje, što drugi blok Nuklearne elektrane Krško čini ključnim za ispunjavanje klimatskih ciljeva EU-a. Uz to, utjecaj na bioraznolikost daleko je manji nego kod velikih projekata obnovljivih izvora, poput vjetroelektrana ili solarnih polja. Projekt uključuje i prekograničnu procjenu utjecaja na okoliš, čime se osigurava poštivanje najviših ekoloških standarda.

I inače, uz plin, u svjetlu globalne energetske tranzicije, nuklearna energija postaje nezamjenjiva za prijelaz na niskougljično gospodarstvo. Strogi propisi EU-a za smanjenje emisija CO2, uz poteškoće u skladištenju i transportu obnovljive energije, čine nuklearnu energiju ključnom u nadolazećim desetljećima. Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa značajan porast korištenja nuklearne energije, posebice u zemljama poput Indije i Kine, dok je na konferenciji COP28 potpisana inicijativa za njezino jačanje, u koju je uključena i Hrvatska.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Izazov skladištenja

Osim nultog ugljičnog otiska prednost nuklearne energije je i stabilna proizvodnja, što većina obnovljive energije, zbog nestalnih vremenskih uvjeta i ograničenja u tehnologiji skladištenja energije još ne može postići. U Europi, koja uvozi preko 60 posto energenata, nuklearna energija smanjuje rizike povezane s geopolitičkim krizama, poput sankcija na ruske energente ili poremećaja u opskrbi ugljikovodicima. Hrvatska i Slovenija prepoznaju ove prednosti, posebice kroz strateško partnerstvo s Francuskom, liderom u nuklearnoj energiji u Europi.

Ipak, osim onoga očitoga, poput ljudskih grešaka koje su polučile sve dosadašnje, vrlo zvučne, nuklearne havarije, valja spomenuti još nešto. Izazov skladištenja nuklearnog, vrlo radioaktivnog, otpada, koje će postati gotovo bespredmetno sve bližim korištenjem nuklearnom tehnologijom nove generacije, u čijem istraživanju velo važnu ulogu igraju i hrvatski znanstvenici predvođeni Tončijem Tadićem.

Izgradnja drugog bloka Nuklearne elektrane Krško prilika je za Sloveniju i Hrvatsku da osiguraju energetsku stabilnost i doprinesu globalnim klimatskim ciljevima. Neovisna analiza ukazuje na ekonomske izazove, ali i na strateške prednosti, posebice u kontekstu niskougljičnog gospodarstva.

Nuklearna energija ključna je za prijelaz na zelenu budućnost, a javna rasprava i transparentnost temelj su za postizanje društvenog konsenzusa. Hrvatska i Slovenija zajedno moraju definirati financijske i regulatorne okvire kako bi ovaj projekt postao stvarnost, osiguravajući stabilnu i održivu energetsku budućnost za svoje građane.