Možda nije tako djelovalo, ali siječanj 2021. zbilja je bio oaza mira i stabilnosti u odnosu na to kakav je ispao siječanj prošle i kakav će biti siječanj ove 2023. godine, piše Deutsche Welle.

U Srbiji, to je 2021. bilo vrijeme kada je, na primer, litra mlijeka bila ispod 100 dinara (oko 0,85 eura) – a i bilo je domaćeg, o uvozu iz Poljske se nije razmišljalo. Piletina je stajala oko 270 dinara, svinjetina oko 430, a junetina oko 600 dinara za kilogram.

Bilo je to i vrijeme i kada je benzin bio ispod 140 dinara, dizel ispod 150 dinara, a i stanarine su mirovale – još se moglo za razumnih 300-400 eura mjesečno pronaći stan na solidnoj lokaciji u Beogradu.

Godinu dana kasnije, u siječnju 2022., svijet, a time i Srbija, već su pola godine bili u visokoj inflaciji iz koje nisu znali kako se izvući. Cijene energenata su divljale, a Srbija i njeni kadrovi u Elektroprivredi su uspjeli da loženjem blata umjesto ugljena upropaste polovinu proizvodnje najveće i najvažnije tvrtke u zemlji,te su tako osigurali da država mora plaćati uvoz najskuplje struje „u novijoj povijesti”.

Rat je sve promijenio

Još godinu dana kasnije, svijet je u najdubljoj krizi valjda još od hladnog rata. Napad Rusije na Ukrajinu stigao je do svačijeg novčanika – sve je dodatno poskupjelo, nastavilo da poskupljuje i nitko ne može reći kada će kriza proći. Plin, nafta, umjetno gnojivo, metali – sve je poskupjelo, a mnoge robe je bilo i nemoguće naći na tržištu.

Cijene divljaju u cijeloj regiji

Gotovo svugdje potražnja veća od ponude, neki stanovi se prodaju za 8.000 eura po kvadratu

U Srbiju je, pak, došlo mnogo ljudi iz Rusije i Ukrajine, spremnih za nekretnine platiti mnogo više nego lokalno stanovništvo. Epilog – već porasle stanarine doslovno su otišle u nebesa: onaj stan od 300-400 eura s početka 2021. sada se već lagano izdaje za 800-1000 eura mjesečno.

Slično, mada ne zbog dolaska Rusa, ono juneće meso s početka teksta je otišlo preko 1.000 dinara, batak i karabatak na 400, a cijena goriva je (najzad) polako počela da pada i trenutno je benzin sišao ispod 170, nakon što se opasno približio granici od 200 dinara za litar.

Inflacija je, dakle, obilježila prethodne dvije godine. Što će biti u 2023. godini?

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Samo su poskupljenja sigurna

„Jedino što je za sada izvjesno jest ono loše, a to je inflacija”, kaže za DW profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić.

„Još gora vijest je da će inflacija biti značajno viša za one proizvode koje koristi najveći dio stanovništva. Tu prije svega mislim na najmanje zaštićene kategorije. Najveći broj umirovljenika ima vrlo niske mirovine, a na nesreću uvjerljivo je najveći rast kod cijena živežnih namirnica“, kaže Savić, napominjući da je trenutna kriza mnogo žešća i trajnija od krize iz 2008. godine.

„Tada su, bez obzira na razlike, svi razumjeli da se zajednički moraju boriti protiv krize i ona je relativno brzo savladana. A sada bi se moglo nabrojati pet grupa zemalja koje imaju različite interese i svako se bori protiv svakoga. Tada nije bilo rata, nije bilo plinske i energetske krize“, zaključuje Savić.

Bez svog gnojiva i mlijeka

Kada je riječ o Srbiji, nije sve „palo s neba“ odjednom: zahvaljujući strateški lošim potezima i ove i prethodnih vlasti, država je isprva ostala bez proizvodnje umjetnog gnojiva, prodavanjem, pa uništavanjem, pa „čerupanjem“ Azotare iz Pančeva. Umjetno gnojivo je potrebno za proizvodnju kako ljudske, tako i stočne hrane: kad njega nema, mora se uvoziti po višestruko uvećanim cijenama u odnosu na razdoblje prije početka rata.

Ovdje treba spomenuti i izvlačenje kompanije „Imlek“ iz PKB-a i privatizaciju, čime je prekinut lanac od njive do stola. Naprednjačka vlast je i sam PKB prodala za sitni novac, stavljajući tako velikog proizvođača hrane izvan kontrole države. I tako odjednom cijene hrane skaču, a mlijeko se mora uvoziti iz Poljske (uvozi ga isti onaj „Imlek”).

Skok cijena hrane pogađa najsiromašnije građane – udio hrane u potrošačkoj košarici sirotinje ide i preko polovine (u prosječnoj potrošačkoj košarici ovaj udio iznosi oko 40 posto).

Koliko je hrana poskupjela? Osnovnih deset namirnica čije cijene prati Ministarstvo trgovine u listopadu 2022. (posljednji dostupni podaci) poraslo je za 50 posto u odnosu na siječanj 2021. godine.

Što najsiromašnijima onda znači zvanični podatak da je inflacija u studenom bila 15,1 posto? Ne mnogo, niti im je utješna činjenica da država i dalje drži „zamrznute“ cijene nekoliko osnovnih proizvoda.

Na ove već izuzetno visoke cijene treba dodati i čak četiri najavljena poskupljenja struje: prvo (sigurno) od 1. siječnja. U dogovoru s MMF-om, Srbija je prihvatila da cijena struje poskupi i s početkom svibnja i studenog ove nove godine, kao i u svibnju 2024. godine.

Ova poskupljenja će dodatno pogurati i druge cijene, te će se visoka inflacija nastaviti i u prvoj polovini sljedeće godine.

Narodna banka prognozira kao pijanac u kladionici

Profesor Milojko Arsić s Ekonomskog fakulteta u Beogradu kaže za DW da je ipak dobra stvar što će se inflacija usporiti.

„Inflacija će biti visoka u prvim mjesecima u cijeloj Europi, a u Srbiji naročito zbog povećanja cijene energenata koja stupa na snagu početkom godine. Ali postoji dosta znakova usporavanja inflacije u svijetu i u Srbiji, tako da bi inflacija mogla postupno opadati, što je svakako dobra vijest“, kaže Arsić.

Ovdje se ne možemo pouzdati u prognoze Narodne banke Srbije: u kolovozu 2021. NBS je priopćila da inflacija uopće i neće izići iz ciljanog koridora (1,5-4,5 posto). Realnost je demantirala centralnu banku za oko mjesec dana, da bi se ispostavilo da će i prosječna inflacija u 2022. biti – dvoznamenkasta.

Nakon ove pogrešne projekcije, NBS je nastavila s nizanjem pogrešnih prognoza. Prema posljednjim procjenama, inflacija bi trebala početi padati odmah od početka 2023, da bi se vratila u ciljani koridor u prvom tromjesečju 2024. godine.

Inače, ovih 15,1 posto inflacije je najviša vrijednost u Srbiji još od 2007, kad je Republički zavod za statistiku izmijenio metodologiju obračuna zbog usklađivanja s EU-om.

Hoće li pasti cijene stanova?

Prema riječima profesora Arsića, monetarna politika – povećavanje referentnih kamatnih stopa – djeluje i djelovat će efikasno kada je riječ o inflaciji. Ali to uvijek ima i jednu zamku.

„Ta ista politika će utjecati na smanjivanje investicija i potrošnje, što dovodi do smanjenja rasta privrede, a nije isključena ni recesija od nekoliko kvartala“, kaže Arsić.

„Građani mogu očekivati stagnaciju dohodaka – javnom sektoru će se početkom godine povećati plaće za 12 posto, ali su one znatno realno obezvrijeđene u prethodnom dijelu godine, dok se visoka inflacija očekuje i sljedeće godine, osim što će za razliku od ove ona imati opadajući trend“, dodaje on.

Ova referentna kamatna stopa ne utječe mnogo na one koji su podigli kredite za kupovinu stanova: najčešće su uzimali kredite vezane za euro, i to s promjenljivom kamatnom stopom, koja prati rast Euribora, odnosno europske međubankarske kamatne stope.

Dobra vijest za sve one koji su uzeli kredite u eurima jest da je dinar i dalje stabilan. Loša vijest jeste da će rate kredita – zbog rasta Euribora – nastaviti rasti.

„Rast kamatnih stopa će smanjiti potražnju za novim kreditima, a samim tim i potražnju za stanovima, što će biti jedan od glavnih faktora koji će vršiti pritisak na tržištu nekretnina. Vjerojatno se neće ni toliko graditi, s obzirom na to da su investitori sada oprezniji“, kaže Arsić.

On očekuje da, kao što je već krenulo u Europi, i u Srbiji tijekom druge polovine 2023. dođe do pada cijena nekretnina, piše Deutsche Welle.