Poslovanje banjalučkog aerodroma i ove godine bilo bi neodrživo bez redovne financijske pomoći iz proračuna Republike Srpske od 1,9 milijuna maraka (oko 970.000).

Iako vlada RS kompaniji Aerodromi RS novcem građana godinama pomaže da opstane, Uprava nije uspjela to opravdati, pa u godini velike neizvjesnosti umjesto rezova planira povećati troškove, piše portal Capital.ba.

Na rubu likvidnosti

Plan poslovanja za ovu godinu, koji tek treba biti usvojen na Skupštini dioničara 12. veljače, pokazuje kako će kompanija potrošiti oko 300.000 maraka (153.000 eura) više nego prošle godine, odnosno 7,26 posto. To se prije svega odnosi na troškove za plaće i naknade za zaposlene poput regresa i slično, gdje će u odnosu na 2020. godinu biti potrebno izdvojiti 205.000 maraka više, ili 14 posto.

Plaćanje će se povećati i za električnu energiju, službena putovanja, reklame, komunalne usluge, osiguranje, poštu itd.

S druge strane, ne planira se ušteda na telefonskim razgovorima, za koje se godišnje plaća 18.000 maraka, kao niti na uredskom materijalu za koji se izdvaja 7000 KM. Iako kompanija jedva održava likvidnost, naknada za članove nadzornih odbora i odbora za reviziju nije se smanjila.

Njima je kao i lani na raspolaganju 50.000 maraka. Međutim, Milan Račić, direktor Aerodroma RS, tvrdi da se svaka marka čuva i namjenski troši, te da se nije išlo na smanjenje plaća radnicima.

Usto, kompanija odnosno Uprava, u velikoj se mjeri odrekla novca za reprezentaciju. Prošle godine su na raspolaganju imali 25.000 maraka, a sada su taj trošak srezali za 60 posto, na 10.000 maraka.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Nužna je sanacija piste

Kompanija se nada da će se broj letova i putnika u odnosu na prošlu godinu povećati za oko 50 posto. U skladu s tim, njihova računica je da će višak rashoda nadoknaditi kroz aerodromske pristojbe, bolji rad trgovina i kafića, više prodanih parking karata i više usluženih zrakoplova. U planu je početak rada cargo centra, ali procjena je da će prihodi biti skromnih 80.000 KM.

Kada je riječ o planiranim investicijama, najveća se odnosi na sanaciju piste, gdje bi vlada trebala uložiti 2,1 milijuna KM. Iz vlastitih sredstava trebali bi uvesti sustav za automatsku naplatu parkiranja, postaviti informacijski sustav za putnike, obnoviti rasvjetu i opremiti cargo centar.

Svjesni su, međutim, da ove godine neće doći do normalizacije prometa.

“Normalizacija prometa planira se tek od 2022. godine i to približno razini iz 2019. godine. Proširenje i razvoj prometa značajnije se planira tek od 2023. godine, s oko 4000 letova i 250.000 prevezenih putnika”, stoji u planu poslovanja.