Cijene brašna u Crnoj Gori povećane su za 40 posto od srpnja ove godine kada je vlada zamrznula cijene osnovne vrste kruha, zbog čega ga pekari sada proizvode uz značajne gubitke.

Vladina uredba važi do kraja prosinca, a predstavnici pekarske industrije traže da se ne produžava već da se omogući formiranje novih cijena s kojima bi pokrili troškove, što bi značilo povećanje sadašnjih cijena kruha za oko 40 posto, doznaju Vijesti.

Bijelo pšenično brašno za kruh ponovno je poskupjelo na regionalnom tržištu od 1. prosinca, tako da sada u veleprodaji kilogram tipa T-500 stoji oko 41 cent, bez PDV-a.

To je četvrto poskupljenje brašna od srpnja ove godine kada je njegova cijena iznosila 29 centi po kilogramu bez PDV-a, i kada je vlada ograničila maloprodajne cijene osnovne vrste kruha od 600 grama na 50 centi, računajući trgovačku maržu i PDV.

Cijena malog kruha od 300 do 400 grama tada je ograničena na 40 centi po komadu.

Najava dobavljača i uvoznika
Zbog rekordne suše i slabijih prinosa cijene pšenice, ali i ostalih žitarica i uljarica, na regionalnim i svjetskim burzama povećane su za više od 100 posto, što je utjecalo i na velik rast cijena brašna i ostalih prehrambenih namirnica, kao i stočne hrane.

Crnogorskim pekarima je od njihovih regionalnih dobavljača i uvoznika najavljeno da će od 15. prosinca brašno ponovno poskupjeti. Dosadašnja poskupljenja brašna od lipnja bila su od pet do 15 posto.

Ako bude novog poskupljenja, a ostane ograničenje rasta cijene kruha, i ne bude pomoći države, mogući odgovor pekara bio bi da obustave proizvodnju osnovne vrste kruha kako bi se spasili od gubitaka.

Pekari sada trgovačkim lancima prodaju osnovnu vrstu kruha od 600 grama za oko 40 centi, a ona s PDV-om od sedam posto i maržom trgovaca od oko 17 do 20 posto, poraste na ograničenih 50 centi.

Zbog novog rasta cijena brašna pekarima se sada ne bi isplatilo da trgovcima prodaju taj kruh ispod 54 do 55 centi, a s PDV-om i maržom trgovaca cijena bi iznosila 70 centi.

Štitili standard građana
Prema informacijama Vijesti, predstavnici pekarske industrije napravit će detaljnu analizu cijena brašna i ostalih troškova u proizvodnji kruha, koju bi predstavili radnoj grupi vlade koja će odobriti povećanje maloprodajnih cijena osnovne vrste kruha ili pekarima dati značajne subvencije koje bi im pokrile sve veće troškove.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su nakon donošenja odluke o zamrzavanju cijena osnovnih vrsta kruha rekli da je cilj sprečavanje daljnjeg rasta cijene pšeničnog bijelog kruha čime bi se smanjilo opterećenje na standard građana, a da se pri tome ne smanji motivacija poduzetnika za daljnjim razvojem i obavljanjem djelatnosti, kako trgovaca, tako i proizvođača.

Iz ministarstva su tada istaknuli da se ograničavanjem cijene samo pšeničnog bijelog kruha štiti standard građana, a posebno najugroženijih socijalnih slojeva.

”Ovom odlukom utvrđuje se najviša cijena pšeničnog bijelog kruha radi sprečavanja nastanka težih ekonomskih i društvenih posljedica izazvanih epidemijom Covida-19,” navedeno je tada iz Ministarstva ekonomskog razvoja.