Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

BiH uvezla lubenice i dinje vrijedne 5,1 milijun eura

Autor: Poslovni dnevnik
06. prosinac 2021. u 22:00
Podijeli članak —
Foto: HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

Najveći uvoz zabilježen je iz Turske, Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Grčke, dok je sav izvoz otišao u Hrvatsku.

Dok domaće lubenice i dinje propadaju na njivama, u Bosnu i Hercegovinu uvoze se velike količine iz inozemstva.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tijekom prvih deset mjeseci ove godine uvezeno je nešto više od 24 milijuna kilograma lubenica, dinja i papaje u vrijednosti od 10,1 milijun maraka (oko 5,1 mil. eura), dok je za isto vrijeme izvezeno oko 630.000 kilograma tih proizvoda vrijednih oko 253.000 KM (oko 129.000 eura).

Dok domaće lubenice i dinje propadaju na njivama, u Bosnu i Hercegovinu uvoze se velike količine iz inozemstva.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tijekom prvih deset mjeseci ove godine uvezeno je nešto više od 24 milijuna kilograma lubenica, dinja i papaje u vrijednosti od 10,1 milijun maraka (oko 5,1 mil. eura), dok je za isto vrijeme izvezeno oko 630.000 kilograma tih proizvoda vrijednih oko 253.000 KM (oko 129.000 eura).

Najveći uvoz zabilježen je iz Turske, Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Grčke, dok je sav izvoz otišao u Hrvatsku.

Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtlara Republike Srpske, kaže da se između 90 i 95 posto cjelokupnog uvoza odnosi na lubenice i dinje, dok se najmanje uvozi papaja.

Fehim Hadžiahmetović iz Zemljoradničke zadruge Agrisan iz Sanskog Mosta, kaže da uvoz pravi velike probleme domaćim proizvođačima.

“Potreba za tolikim uvozom postoji samo u onom razdoblju kada naše lubenice nisu zrele, a to je svibanj i lipanj. Kasnije, ako se ne može zabraniti uvoz, trebalo bi barem uvesti zaštitne mjere”, objašnjava Hadžiahmetović.

Mastalo dodaje da su i ove godine, u razdoblju kada je sazrela domaća lubenica, tvrtke uvezle velike količine koje su blokirale domaće proizvode.

“U susjedstvu, te u Grčkoj, Turskoj, Albaniji i drugim zemljama, mnogo je lubenica i onda oni diktiraju cijenu, odnosno prodaju ih po mnogo nižoj cijeni”, navodi Mastalo.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da je zbog nepotrebnog uvoza ovog ljeta u Semberiji zabilježen višak lubenica, dodajući kako država ne radi ništa da zaštiti domaću proizvodnju.

“Svi rade protiv naše proizvodnje i zato smo tražili da se uvedu sezonski prelevmani”, kaže Mastalo, objašnjavajući da se to odnosi na razdoblje od 1. srpnja do kraja rujna.

Autor: Poslovni dnevnik
06. prosinac 2021. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close