Cjepivo protiv koronavirusa još jednom je pokazalo koliko su velike podjele u Bosni i Hercegovini. Naime, iz te zemlje upućene su dvije narudžbe za cjepivo.

Prva narudžba došla je s državne razine vlasti preko Gavija, globalnog saveza za cjepiva, u kojem sudjeluje 186 zemalja.

Druga narudžba dolazi iz Banja Luke, središta Republike Srpske, a upućena je Rusiji za nabavku cjepiva Sputnik V, piše Radio Slobodna Europa (RSE).

Autonomija u izboru proizvođača

Tako je BiH preko Gavija već naručila 1,232.000 doza cjepiva za 20% stanovništva. Ankica Gudeljević, ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine, 18. rujna potpisala je ugovor s Gavijem. Vijeće ministara BiH najavilo je da bi cjepivo protiv Covida-19 moglo stići u tu zemlju u prvom tromjesečju 2021. godine.

S druge strane, Republika Srpska očekuje ruski Sputnik V ubrzo nakon Nove godine. Duško Perović, voditelj Predstavništva Republike Srpske u Moskvi, za agenciju Srna izjavio je da se prva isporuka ruskog cjepiva može očekivati u veljači 2021. godine.

Perović je dodao da je Ministarstvu zdravlja Republike Srpske dostavio dokumentaciju koju treba analizirati kako bi bili osigurani uvjeti i dozvole za isporuku ruskog cjepiva.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske za RSE je rečeno da se u BiH može uvesti samo cjepivo s odgovarajućom potvrdom o kvaliteti i sigurnosti, te će u skladu s tim “svako cjepivo koje stigne u Republiku Srpsku morati biti sigurno, kvalitetno i učinkovito”.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Trenutačno nije moguće odrediti koje će cjepivo biti dostupno u Republici Srpskoj. U sklopu mehanizma COVAX, Republika Srpska prijavila je 400.000 doza cjepiva. Istovremeno, u suradnji s predstavništvom Republike Srpske u Ruskoj Federaciji razmatra se mogućnost nabavke cjepiva od ruskog proizvođača”, navodi se u odgovoru na upit RSE koje će cjepivo uvesti Republika Srpska.

Bosna i Hercegovina nema ministarstvo zdravstva na državnoj razini. Prema Ustavu, zdravstveni sustav je u nadležnosti entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, te Distrikta Brčko.

No na području Federacije BiH postoji 10 kantona, u sklopu kojih je i deset ministarstava zdravstva. Zbog toga, svaki zdravstveni sustav unutar BiH ima autonomiju pri izboru proizvođača od kojeg će nabaviti cjepivo.

Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo RS, kaže da će o ruskom cjepivu konačnu odluku donijeti nakon što Srbija objavi rezultate analize 20 uzoraka Sputnika V koji su poslani na testiranje u institut Torlak u Beogradu.

Važno je mišljenje struke

Također, u BiH se postavlja pitanje skladištenja cjepiva. Svako od odabranih cjepiva mora se uskladištiti na vrlo niskim temperaturama, poput Pfizerovog, za koje je potrebno i do minus 70 stupnjeva.

Sanjin Musa, voditelj Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravlje Federacije BiH, kaže da zdravstvene ustanove u tom BiH entitetu imaju mogućnost tzv. standardnog hladnog lanca, tj. transporta i skladištenja za cjepiva, od minus 2 do minus 8 stupnjeva.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske kažu da i oni imaju standardni hladni lanac, s tim što se cjepivo u tom entitetu skladišti u Institutu i distribuira zdravstvenim ustanovama.

Iz te institucije o mogućnosti skladištenja najavljenih cjepiva protiv koronavirusa kažu da se za ono koje se nabavlja preko COVAX-a čeka odluka tog tijela i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, dok za ruski Sputnik V čekaju informacije od proizvođača.

S druge strane, sarajevski poduzetnik Tomislav Grizelj, ponudio je vlastima u Bosni i Hercegovini skladištenje cjepiva u hladnim komorama njegove kompanije, koje mogu razviti temperature do minus 160 stupnjeva.

“Obavijestili smo oba entitetska ministarstva zdravlja, odnosno Federalni zavod za javno zdravstvo i Institut za javno zdravstvo RS te državno ministarstvo za civilne poslove. Odgovora još nema”, kaže Grizelj.

“Mi kao kompanija možemo dati logistiku, bez obzira tko će biti uvoznik, a tko će distributer. Cjepivo će imati svoju ‘pratnju’, od aerodroma, odnosno zračne kompanije do zdravstvene ustanove”, poručuje Grizelj.

A Milenko Milačak iz Doboja kaže da je u studenome prebolio koronavirus i smatra da se ne treba cijepiti. Prema njegovim riječima, građane ne treba prisiljavati na cijepljenje, a pri izboru cjepiva treba pratiti struku.