Sladoled iz Hrvatske, Srbije i Mađarske najpopularniji je tijekom ljeta u Bosni i Hercegovini, te dominira uvoz te hladne poslastice iz tih zemalja.

Za vrijeme ljetnjih mjeseci već tradicionalno je zbog velikih vrućina povećan uvoz sladoleda, a ništa se nije promijenilo niti ove godine, pišu Nezavisne novine. Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) rekli su da je u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno ukupno 4,099.232 kilograma sladoleda ukupne vrijednosti 20,719.161 KM (10,5 mil. eura).

“U istom razdoblju prošle godine u BiH je stiglo 4,255.378 kilograma sladoleda čija je ukupna vrijednost 19,754.100 KM”, objasnili su iz UIO BiH. Kako su istaknuli, najviše sladoleda ove godine uvezeno je iz Hrvatske, i to 2,150.956 kilograma u iznosu većem od 10 milijuna maraka.

“Nakon Hrvatske, najviše sladoleda je u BiH stiglo iz Srbije, i to 1,273.387 kilograma vrijednih 6,294.493 KM, zatim slijedi uvoz iz Mađarske, i to 190.302 kilograma u iznosu od 1,565.675 KM”, naveli su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Prema njihovim podacima, tijekom prvih šest mjeseci nije zabilježen izvoz sladoleda z BiH.

“Sladoled je tijekom ove godine dolazio još iz Sjeverne Makedonije, Poljske, Turske, Slovenije i Rumunjske”, navodi se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Ekonomist Slaviša Raković rekao je da u Bosni i Hercegovini nema proizvodnje sladoleda, a time niti izvoza. “Koliko znam, mi trenutačno nemamo kapacitete za proizvodnju sladoleda, a ovi brojevi o uvozu dovoljno govore kakvo je kod nas stanje. Kakvo nam je stanje u gospodarstvu i kakvi su poticaji sigurno je da postoje ljudi koji razmišljaju o tome da počnu s proizvodnjom sladoleda”, dodao je Raković. Prema njegovim riječima, proizvođačima je vjerojatno rizik upustiti se u takvo ulaganje.

“Govorimo o problemu ulaganja uopće u Bosnu i Hercegovinu, o nečemu što je tu, što je izvjesna poslovna prilika, ali suočena s desecima rizika koji postoje, kao što je odnos države, tržišta, ponašanja uvoznika i slično. S druge strane, najveći proizvođači sladoleda u rukama su investitora koji su iz inozemstva i u njihovoj podjeli zauzimanja tržišta i proizvodnih kapaciteta optimalno im je da primarno to rade kapaciteti iz Srbije i Hrvatske”, zaključio je Raković.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja