U najnovijem izdanju podcasta “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem”, ekonomist Ljubo Jurčić oštro je komentirao globalne i domaće ekonomske izazove, s posebnim naglaskom na Trumpovu ekonomsku politiku, inflaciju, poljoprivrednu strategiju i sve veći odljev radne snage iz Hrvatske. Jurčić je upozorio da Hrvatska riskira postati “što bolja kolonija” razvijenih zemalja Europske unije zbog nedostatka jasne gospodarske vizije i neadekvatnih plaća, što dodatno pogoršava demografsku i gospodarsku krizu.

Globalni kontekst: Trumpove carine i odnos s Kinom i Europom

Jurčić je započeo raspravom o Trumpovoj ekonomskoj politici, ističući iznenađujuću otpornost Kine na američke carine. Komentirajući privremeni trgovinski sporazum između SAD-a i Kine, izjavio je: “Očekujem da je ovo privremeni sporazum koji odgovara i Kini i Americi. To samo pokazuje neke male sličice kako se ova igra odvija”. Prema njegovom mišljenju, Kina planira dugoročno, za razliku od SAD-a gdje se strategije temelje na kratkoročnim predsjedničkim mandatima, dok Europa, kako je naglasio, “uopće ne planira”.

Govoreći o odnosu Europe i Rusije, Jurčić je iznio kontroverznu tezu: “Ja ću sad reći nešto što je možda bogohulno… Europa se ne može razvijati bez suradnje s Rusijom. Treba Rusiju dovesti pred zid, ali ratom Rusiju ne možete poraziti, to je i opasno”. Smatra da je povijesno najbolja ekonomska suradnja bila između Europe i Rusije, te da bi trenutna geopolitička previranja mogla dodatno oslabiti europsku konkurentnost.

Jurčić je također upozorio na Trumpov pritisak na Europu kako bi je gospodarski i politički vezao uz SAD protiv Kine, dok prijedlog da članice NATO-a izdvajaju 5% BDP-a za obranu smatra ekonomski opasnim. Istaknuo je i da Americi nije u interesu vraćanje jeftine proizvodnje, jer se fokusira na visokotehnološke i strateške sektore.

Hrvatska: Gospodarska stagnacija i odljev mozgova

U kontekstu Hrvatske, Jurčić je bio oštar u kritici domaće ekonomske politike, posebice monetarne politike devedesetih koja je, prema njegovim riječima, “ubila proizvodnju”. Posebno je istaknuo propast brodogradnje, sektora u kojem je Hrvatska nekada bila svjetski lider: “Proizvodili smo najbolje brodove na svijetu, ali je to uništila lopovska politika”.

Govoreći o poljoprivredi, Jurčić je ukazao na nedostatak poduzetničkih poticaja: “Osnovno je da ako se isplati raditi i proizvoditi, poduzetnici će proizvoditi. Mi smo počeli uvoziti i zatvarati domaću proizvodnju”. Smatra da nedostatak investicija i loša poljoprivredna politika dovode do rasta cijena hrane i usluga, što dodatno opterećuje građane.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Jurčić je izrazio zabrinutost zbog turističkog sektora, koji postaje preskup za europske turiste: “Malo putujem po svijetu, sad sam bio u Rimu. U centru Rima ručak je 12-15 eura, kod nas na Kennedyjevom trgu isto toliko, ali mi takvih bogatih turista imamo vrlo malo”. Ovo, prema njegovom mišljenju, ugrožava konkurentnost Hrvatske kao turističke destinacije.

Kolonijalni status i plaće kao ključni problem

Najveću zabrinutost Jurčić je izrazio za budućnost Hrvatske, upozoravajući da se zemlja sustavno pretvara u gospodarsku koloniju razvijenih zemalja EU-a: “Europski novci uglavnom grade infrastrukturu za lakšu trgovinu, a tko će staviti proizvode na tu infrastrukturu ovisi o nacionalnoj ekonomskoj politici. A mi tu politiku nemamo. Nemamo politiku razvoja gospodarstva, nemamo industrijsku politiku, nemamo smart specialization… Mene to plaši, mi se pripremamo da budemo što bolja kolonija tih kolonista”. Dodao je: “Manje razvijene zemlje postajemo spletom okolnosti i pogrešnom politikom kolonija razvijenih zemalja EU-a. To nije dobro za EU. Ja sam prvi Europljanin, ali nije dobro što sad rade da su kapitalu prepustili da ujedinjuje Europu”.

Kao ključni korak za zaustavljanje odljeva mozgova, Jurčić predlaže značajno povećanje plaća: “Prosječna plaća u Hrvatskoj trebala bi biti 2.000 eura, a za visokoobrazovane 3.000 eura. Vidim ove mlade ljude, obrazovane, rade za 1.000, 1.500 eura – kakvu perspektivu oni imaju?”. Smatra da bez povećanja plaća i stvaranja visokovrijednih radnih mjesta, Hrvatska neće moći zadržati talentiranu radnu snagu.

Osobna ulaganja i vizija za budućnost

Na osobnoj razini, Jurčić je otkrio da ulaže u državne obveznice, nekretnine i hostel, te da je pomogao školovanje nekoliko mladih ljudi. Njegova vizija za Hrvatsku uključuje razvoj industrija poput IT sektora, zelene energije i specijaliziranih proizvodnih niša, ali upozorava da bez jasne strategije i političke volje, zemlja neće iskoristiti svoj potencijal.